Europska komisija Hrvatskoj: Smanjite plaće, a ulažite u projekte koji donose rast

R.I.

15:47, 02. lipnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: Guliver Image / Getty Images

HRVATSKA mora do 2016. godine smanjiti smanjiti deficit ispod tri posto BDP-a, stoji u preporukama Europske komisije za Hrvatsku.

"Hrvatska je dužna ostvariti ciljni ukupni deficit od 4,6 % BDP-a u 2014., 3,5 % BDP-a u 2015. i 2,7 % BDP-a u 2016.", poručuju iz Europske komisije, uz dodatak kako je Hrvatska imala rok do 30. travnja 2014. "za poduzimanje učinkovitih mjera i detaljno izvješćivanje o strategiji konsolidacije predviđenoj za postizanje preporučenih ciljeva".

Iz komisije očekuju da će Hrvatska ispuniti glavni cilj za 2014. godinu, te predlažu da se procedura prekomjernog deficita za sada stavi u mirovanje. No, dodaju kako će se već iduće godine morati provoditi strukturne reforme kako bi Vlada RH ispunila zahtjeve Europske komisije.

Dug će dosegnuti 72% BDP-a, Vlada optimistično očekuje rast BDP-a

Programom Vlade RH dostavljenom Eurpskoj komisiji predviđa da će 2014. državni dug dostići vrhunac od oko 72 % BDP- a, sljedeće se godine blago smanjiti te se poslije toga stabilizirati.

Europska komisija upozorava da se proračunske prognoze Vlade RH temelje na optimističnim prognozama.

"Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske prognoze u programu optimističan je za cijelo programsko razdoblje. U skladu sa scenarijem programa, BDP bi 2014. stagnirao, dok se za 2015. predviđa umjeren rast od 1,2 %, u usporedbi s padom od 0,6 % u 2014. i rastom od 0,7 % u 2015. u proljetnoj prognozi Komisije 2014.“, navodi se u izvješću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

EK: Režite plaće, a ulažite u projekte koji dosnose rast

U Izvješću se, također, navodi da je potrebno smanjiti plaće i socijalna davanja,a povećati rashode za poticanje ulaganja koja će potaknuti rast.

"Mjere proračunske konsolidacije potrebno je usmjeriti na poboljšanje kvalitete javnih financija u cilju postizanja učinkovitosti, osobito u području izdataka za plaće, socijalnu sigurnost i subvencije te omogućivanja dostatnog fiskalnog prostora za davanje prioriteta rashodima i ulaganjima kojima se potiče rast, među ostalim u projektima koje financira Unija.“, upozorava EK.

Slabo planiranje proračuna

Europska komisija upozorava i na slabo prodržavanje fiskalnih pravila i nedostatke kod proračunskog planiranja.

"Hrvatska je proteklih godina provela znatne reforme svojeg fiskalnog okvira. No i dalje postoje nedostaci u pogledu proračunskog planiranja, učinkovitog nadzora nad rashodima i dosljedne primjene proračunskih ograničenja, što negativno utječe na donošenje fiskalne politike. Potrebna su dodatna poboljšanja strukture fiskalnih propisa iako su oni nedavno izmijenjeni. Učinkovitost fiskalnog okvira osobito narušavaju odsutnost preventivnih mehanizama, slabo pridržavanje pravila o dugu i nejasna formulacija pravila o strukturno uravnoteženom proračunu. Pozdravlja se uspostava Komisije za fiskalnu politiku, ali se smatra da su potrebne dodatne mjere za jačanje njezina položaja u području planiranja i praćenja proračuna, a osobito njezine neovisnosti od svih proračunskih tijela", navodi se u izvješću EK.

Nezaposlenost raste, a mjere zapošljavanja su ispod prosjeka

Europska komisija upozorava i na nedovoljnu provedbu aktivnih mjera zapošljavanja, odnosno njihovo preskromno financiranje i opseg.

"Iako nezaposlenost i dalje raste, financiranje i opseg aktivnih mjera politike na tržištu rada, kojima se omogućuje poboljšani pristup tržištu rada i duži ostanak na njemu, i dalje su ispod prosjeka, osobito u pogledu mladih ljudi, dugotrajno nezaposlenih osoba i starijih zaposlenika. Administrativni kapacitet hrvatske javne službe za zapošljavanje pod velikim je pritiskom, među ostalim na regionalnoj razini. Ne postoji opći sustav praćenja i ocjene razvoja na tržištu rada i potreba tržišta rada, uključujući predviđanje potreba za vještinama, kao ni redovna ocjena aktivnih mjera politike na tržištu rada. Postoji visok udio neprijavljenih plaćenih djelatnosti.“, navodi se.

Komisiju posebno brine visoka nezaposlenost mladih, koja se drastično povećala.

"Situacija na tržištu rada posebno je zabrinjavajuća za mlade ljude jer se njihova nezaposlenost drastično povećala te je 2013. dostigla gotovo 50 %, dok se i dalje povećava udio mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja. Važni izazovi uključuju uspostavljanje kontakta s neprijavljenim mladima i pokretanje privatnog sektora kako bi se omogućila veća ponuda stručne prakse, u skladu s ciljevima jamstva za mlade. Hrvatska je suočena i s teškim izazovima u području obrazovanja u pogledu relevantnosti za tržište rada i kvalitete pružanja usluge u svim sektorima obrazovanja.“, stoji u izvješću.

Problematične prestečajne nagodbe

U izvješću se upozorava i na niz nedostataka kod provođenja predstečajnih nagodbi. Komisija smatra da je potrebno razjasniti ulogu države u tim postupcima, te ojačati ulogu trgovačkih sudova.

"Na temelju raširene upotrebe predstečajnog postupka 2013. postignut je određen uspjeh u rješavanju problema servisiranja duga s kojima su se poduzeća suočila u kontekstu složenih, skupih i dugotrajnih stečajnih postupaka. Međutim taj je instrument potrebno znatno ojačati rješavanjem niza nedostataka, poput nedovoljno objašnjene uloge države u postupku, jačanjem uloge trgovačkih sudova u potvrđivanju tužbi i solidnim planovima za restrukturiranje, proširivanjem opsega postupka kako bi se omogućilo učinkovito restrukturiranje prije nego što dužnik postane nesolventan, te rješavanjem nedostataka u primjeni zakona.", upozorava EK.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.