Foto: Wikipedia

NOVE europske sankcije protiv Rusije stupit će na snagu u petak, ali mogu biti revidirane ili suspendirane ovisno o napretku u provedbi dogovora o prekidu vatre na istoku Ukrajine, objavio je u četvrtak EU.

Novi krug sankcija usmjeren je protiv pet državnih banaka, tri velike obrambene tvrtke, projekte istraživanja nafte i 24 pojedinca.

Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy rekao je da bi sankcije mogle biti ukinute ili prilagođene, dodajući da će se "sveobuhvatna revizija provedbe mirovnog plana" provesti do kraja mjeseca.

"U svjetlu te revizije i ako situacija na terenu to bude opravdavala", EU će razmotriti "prijedloge o izmjeni, suspenziji ili ukidanju niza važećih sankcija, svih ili jednog dijela", dodao je.

EU je objavio da nove sankcije znače da europski državljani i tvrtke više ne smiju odobravati zajmove pet velikih ruskih državnih banaka.

"Financiranje dugova triju velikih ruskih obrambenih tvrtki i triju velikih energetskih tvrtki također je zabranjeno", kaže se u priopćenju.

"Više se ne smiju pružati niti usluge potrebne za istraživanje i proizvodnju nafte na velikim dubinama, istraživanje ili proizvodnju arktičke nafte i projekte iskorištavanja nafte iz škriljevca u Rusiji."

Sankcije se neće odnositi na plinski sektor.

Pojedinci, njih 24, kojima će se zabraniti putovanja i zamrznuti imovina, "sudjeluju u djelima protiv ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, uključujući novo vodstvo u Donbasu, vladu na Krimu, kao i Ruse koji donose odluke i oligarhe."

Mjere su službeno dogovorene u ponedjeljak, no veleposlanici EU-a nisu se slagali oko njihove primjene strahujući da bi mogle ugroziti prekid vatre, kao i od ruske odmazde. Dogovor je postignut u četvrtak. Sankcije će stupiti na snagu objavom u Službenom listu EU-a.

Rusija spremna odgovoriti na nove sankcije

Ruski odgovor na zapadne sankcije mogao bi uključivati ograničenja na uvoz rabljenih automobila i druge potrošačke robe, no Moskva se nada da će na Zapadu prevladati razum, rekao je u četvrtak jedan dužnosnik Kremlja za agenciju RIA-u.

Europska unija dogovorila je da nove sankcije protiv Rusije stupe na snagu u petak zbog njezine uloge u ukrajinskoj krizi. Sankcije bi mogle biti ukinute ako mir potraje.

"Postoji niz ne-poljoprivrednih proizvoda kod kojih naši partneri, ponajprije europski, ovise više o Rusiji nego što Rusija ovisi o njima", rekao je ekonomski savjetnik Kremlja Andrej Belusov.

"To se odnosi, primjerice, na uvoz automobila, uglavnom rabljenih i neku laku industrijsku robu, ne svu, ali neke vrste tekstila."

Belusov je također kazao da će vlada pomoći tvrtkama pogođenim sankcijama.

Kremlj je u kolovozu zabranio uvoz prehrambenih proizvoda u vrijednosti gotovo devet milijarda dolara iz EU-a, SAD-a, Kanade, Australije i Norveške.

Belusov je kazao kako se nada da Moskva neće biti na to prisiljena.

"Nadam se da će prevladati zdrav razum i da nećemo morati uvesti te mjere", rekao je.

Obama najavio nove sankcije Rusiji

 Američki predsjednik Barack Obama je u četvrtak najavio nove sankcije Rusiji u području financija, energije i obrane, u odgovoru na nelegalno djelovanje Moskve u Ukrajini, javile su agencije.

"Danas se pridružujemo Europskoj uniji i najavljujemo jačanje naših sankcija", naveo je Obama u priopćenju te precizirao da će pojedinosti sankcija biti objavljene u petak, navodi agencija France Presse.

Izjavio je da je spreman povući te sankcije ako Rusija u potpunosti ispoštuje svoje obveze pri zaključivanju prekida vatra prošlog petka između Ukrajine i proruskih snaga.

"Ali ako Rusija nastavi agresivno kršiti međunarodni zakon, cijena koju će platiti će se povisiti", upozorio je američki predsjednik.

Kako Reuters doznaje iz izvora upoznatih s odlukom SAD namjerava sankcionirati najveću rusku banku Sberbank i još više ograničiti pristup drugim ruskim bankama američkom kapitalu.

Obama je objasnio da su te sankcije odlučene u svjetlu akcija koje je posljednjih mjesec dana vodila Rusija da bi dodatno destabilizirala Ukrajinu, uključujući i nazočnost ruskih teško naoružanih snaga na istoku Ukrajine.

On je precizirao da Sjedinjene Države izbliza prave razvoj događaja na terenu nakon zaključivanja prekida vatre.

"Još nam trebaju dokazi uz pomoć kojih bi zaključili da je Rusija prekinula akcije destabiliziranja Ukrajine", ocijenio je.

Nekoliko sati ranije Europska unija je najavila da će pooštriti sankcije Rusiji, što je izazvalo bijes Moskve koja je optužila EU da minira proces mirnog rješenja krize.

EU traži kompromis s Rusijom o slobodnom tržištu s Ukrajinom

EU će Rusiji ponuditi više vremena za prilagodbu europskom sporazumu o slobodnom tržištu s Ukrajinom, tvrde diplomati, u nastojanju da se ublaže bilateralne napetosti usred krize u Ukrajini.

Ukrajina je u lipnju napravila povijesni potez kada je potpisala sporazum o slobodnom tržištu s EU-om, okrenuvši leđa svojem bivšem sovjetskom "gospodaru" kao i carinskoj uniji s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom.

Nesuglasice nastale oko sporazuma potaknule su nemire koji su rezultirali svrgavanjem s vlasti ukrajinskoga predsjednika u veljači.

EU-ovi dužnosnici, koji su odgodili i uvođenje novih sankcija Moskvi zbog vojne umiješanosti u petomjesečni rat u istočnoj Ukrajini, o sporazumu će s ruskim i ukrajinskim kolegama razgovarati u petak u Bruxellesu.

Pokušat će pronaći načine kojima bi se zajamčilo da ruske tvrtke koje izvoze u Ukrajinu neće biti kažnjene (sankcionirane) po višim standardima što će ih Kijev morati usvojiti u trenutku kada sporazum o slobodnom tržištu u studenome stupi na snagu.

"Predlažemo blaži put za prilagodbu, na način da se tijekom duljeg razdoblja zadovolje temeljni zahtjevi. Rusija će morati pokazati da ima pravila koja odgovaraju europskima", rekao je dužnosnik EU-a blizak pregovorima.

Šišljagić: Zaštititi domaću poljoprivredu nakon sankcija EU - Rusija

 Hrvatska poljoprivreda je već u kolapsu, a crne su prognoze što će se tek uskoro dogoditi kada naše tržište preplave viškovi voća, povrća i ostalih poljoprivrednih proizvoda zbog sankcija između Europske unije i Ruske Federacije, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Osječko-baranjskoj županiji.

Župan Vladimir Šišljagić istaknuo je da svaka država članica EU-a ima pravo zaštititi domaću proizvodnju do samodostatnosti, što većina država već čini kroz razne subvencije i zaštitu tržišta, kontrolom uvoza i izvoza i drugim mjerama, ali Hrvatska, ustvrdio je, to ne čini.

Rekao je da je 4. rujna poslao otvoreno pismo ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini u kojem ga upozorava na posljedice sankcija zbog odnosa između EU i Ruske Federacije te traži da se žurno donesu nacionalne mjere zaštite proizvođača hrane i zaštitu tržišta u Hrvatskoj. Pismo je, dodao je Šišljagić, poslano i predsjednicima države, Vlade i Sabora Ivi Josipoviću, Zoranu Milanoviću i Josipu Leki.

U pismu se upozorava kako će poljoprivredni proizvodi iz EU-a vrijedni 12 milijarda eura, umjesto na ruskom tržištu, završiti na tržištu EU-a, dakle i na hrvatskome, "i to po dampinškim cijenama". Šišljagić je istaknuo kako se od Agencije za tržišno natjecanje traži da sustavno počne provoditi učinkovit nadzor tržišta te da ne dopusti da se na tržište stave proizvodi koje su, kako je rekao, države iz kojih potječu dodatno i prikriveno subvencionirale radi očuvanja svoje poljoprivredne proizvodnje i seljaka.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić poručio je da se hrvatski proizvođači ne trebaju nadati naknadi štete od Europske komisije pa Hrvatska na svojemu tržištu svakako mora spriječiti plasman europskih viškova. Pozvao je Vladu da poduzme hitne mjere radi zaštite domaće proizvodnje, ali i potrošače da kupuju domaće proizvode jer tako "osiguravaju opstanak proizvođača i proizvodnje te ukupne nacionalne interese".

Predsjednik Klastera "Slavonska jabuka" Stjepan Zorić rekao je da se u velikim trgovačkim centrima u Hrvatskoj "već primijeti plasman europskog voća i povrća po dampinškim cijenama" te je ocijenio da će to sustavno uništiti domaću proizvodnju.

Hrvatska je dostigla samodostatnost u proizvodnji jabuka, "no zbog hiperprodukcije i nedostatka skladišnog prostora, naši su proizvođači prošle godine imali velike gubitke, a novi udar značio bi kolaps cijelog sustava koji je stvaran deset godina", rekao je Zorić.

Zbog problema s ruskim tržištem, u svim je državama EU "opsadno stanje i poduzimaju se mjere zaštite domaće proizvodnje pa to napokon mora učiniti i Hrvatska", zaključio je Zorić.