Foto: Hina

DRŽAVA se ponovo zadužuje. Vlada će u ponedjeljak na telefonskoj sjednici donijeti odluku o novom zaduženju kod jedne banke. Kako bi pokrili obveze uzimaju kredit od 200 milijuna dolara...

To si mogu dopustiti jer očekuju novac od privatizacije Croatia osiguranja - doznaje se u Ministarstvu financija. Doznaje se i kako od 1,7 milijardi dolara dobivenih ove godine na ime izdanih obveznica, nije potrošeno ni centa pa taj iznos ostaje za iduću godinu za pokrivanje obveza. Procjenjuje se da ćemo godinu završiti s manjkom u proračunu od 16,2 milijarde kuna.

"Želja nam je da u Hrvatskoj vodimo brigu da nema velikih razlika u bankarskom sustavu između samih kamata, a druga želja nam je da te kamate što više približimo kamatama u zemljama Europske unije"

Vlada će do kraja godine zadužiti državu za novih 200 milijuna dolara, a u prvom kvartalu iduće pokušati olakšati život građanima izmjenom zakona koji bi mogao donijeti manje kamatne stope na potrošačke kredite i otpisom dijela dugova na nenaplative kredite.

Za podmirenje obveza do kraja godine manjka 200 milijuna dolara i zato će Vlada u ponedjeljak na telefonskoj sjednici odobriti novi kredit kod jedne banke i dodatno zadužiti državu. Taj će kratkoročni kredit biti pokriven prihodima od tek prodane Croatia osiguranja.

"Manje više smo ga naslonili na primanja po osnovi privatizacije", potvrdio je ministar financija Slavko Linić, kao i da od prošlomjesečnog zaduženja po izdanim obveznicama u vrijednosti od 1,75 milijarde dolara još nije ništa potrošeno: "Ono ostaje za iduću godinu, a to znači da smo prvih četiri mjeseca kompletno pokriveni prihodima primanjima iz te obveznice za obveznice za financiranje svih obveza iz proračuna i servisiranja dugova."

Ako ne lakše, a ono barem s manjim kamata od iduće bi se godine mogli zaduživati građani. "Želja nam je da u Hrvatskoj vodimo brigu da nema velikih razlika u bankarskom sustavu između samih kamata, a druga želja nam je da te kamate što više približimo kamatama u zemljama Europske unije", poželio je Linić, najavljujući izmjene Zakona o kamatama kojim želi smanjiti kamatne stope na potrošačke kredite, svjestan da država zbog visokog rizika bankarskom sustavu dodatno pritišće kamate: "Tu moramo naći određeno rješenje, a to znači što manjuzaradu banaka, ali u isto vrijeme ne gubitke u banci". Upitan bi li bio zadovoljan s jedan posto manjom kamatom, ministar financija je odgovorio: "To bi bio cilj, a vidjet ćemo koliko će biti".

Tri ovogodišnje prilike za reprogram poreznog duga građana nisu dale očekivane rezultate, pa je iduće godine u planu otpisivanje nenaplativih potraživanja, koja prema procjenama iznose 25 milijardi kuna odnosno polovicu od 52 milijarde kuna duga građana: "Nije pravedno jer to su loše poruke svim onim građanima koji redovito plaćaju svoje obveze, koji su uredni u plaćanju i kojima ne možemo dati obrazloženje, to je staro zatečeno stanje, to je razlog zašto se ministarstvo tako organizira da nema više dugova."

Ministarstvo financija također dogodine planira, s HBOR-om i Svjetskom bankom, osnovati razvojno investicijski fond, težak milijardu kuna, a u koji bi mogle zagrabiti manje tvrtke kojima nakon predstečajne nagodbe nedostaje sredstava.