Foto: janaf.hr

HRVATSKA bi trebala proizvoditi dovoljno plina za vlastite potrebe. Kakvo je stanje plinskog sustava i koji su planovi do 2020., pojasnili su danas u Ministarstvu gospodarstva. Da je prihvaćeno financiranje hrvatskog projekta LNG-a iz CEF fonda EU i to u maksimalnom iznosu bespovratnih sredstava od gotovo 50 posto, izvijestio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak:

Novac je namijenjen izradi tehničke dokumentacije do građevinske dozvole i izradi financijskog modela izgradnje LNG-a u Omišlju, i to u iznosu od 4,9 milijuna eura.

"U 2015. LNG Hrvatska će od tih sredstava i onog djela koji Hrvatska financira ugovoriti izrađivača studije i početak izrade potrebne dokumentacije. Ovo je veliki korak gdje smo potvrdili da nakon što smo LNG stavili na listu od posebnog interesa Europske komisije da smo dobili maksimalna moguća sredstva sufinanciranja od strane EK da bismo bili spremni za neke druge faze koje će potvrditi opravdanost izgradnje LNG-a ne samo za hrvatsko tržište već za diverzifikaciju opskrbe plinom ovog djela Europe", istaknuo je Vrdoljak.

"Naš posao je osigurati sigurnu isporuku zemljama u regiji"

Hrvatska troši 2,7 milijardi kubika plina. Od 4 do 6 milijardi je potencijal LNG-a. A to bi bio samo jedan od projekata s ciljem transporta plina u inozemstvo. Hrvatska bi projekt financirala s maksimalno 25 posto.

Prije svega valja doznati što tržište ovog dijela Europe kaže, a u izgradnji terminala se očekuje doprinos Komisije.

"Ne vidim interes Hrvatske da u taj projekt ulazi s više od 25-postotnog vlasništva jer očekujem i novi proizvodnju plina na Jadranu i na kopnu. Za hrvatsko tržište imat ćemo svoju proizvodnju, ali naš posao je osigurati sigurnu isporuku zemljama u regiji i zbog toga trebamo biti dio tog projekta, ali ne na način da dobar dio poslovnog rizika preuzimao na svoja leđa, nego samo mali dio", zaključio je Vrdoljak.

Hrvatska može bolje od Italije

U Ministarstvu je bilo riječi o razvoju plinskog sustava do 2020. Uz spomenuti LNG, puno toga se očekuje od jačanja proizvodnje na Jadranu, jer ako Italija i danas crpi 5 milijardi kubika, a nekada je crpila i 15 i ima 1,358 bušotina te stotinjak platformi, Hrvatska sa 133 bušotine i 20 platformi može bolje.

Barem duplo više od vlastitih potreba koje su manje od 3 milijarde prostornih metara godišnje. Usto, pogled je usmjeren i na Jadransko-jonski plinovod. Hrvatska treba i tri kompresijske stanice, čulo se na briefingu u Ministarstvu. A jeftiniji energenti, transport viška i dovoljna proizvodnja za vlastite potrebe, očekuju nas, optimistični su vladajući, oko 2020. godine.