Foto: dw.de

"SRBIJA se, čini se, vratila u devedesete godine. Ponovo su na meti 'izdajnici i strani plaćenici'. Desničari otvoreno prijete i zahtijevaju uhićenja, a vlasti mlako reagiraju. Prizori iz devedesetih vraćaju se na srbijanske ulice. Plakati, koji zapravo predstavljaju tjeralice čija su meta mediji, nevladine organizacije, ali i pojedini oporbeni političari, postali su svakodnevica širom Srbije", stoji u uvodu članka Deutsche Wellea u njihovoj analizi posljednjih događaja u Srbiji.

Posljednju akciju lijepljenja plakata na kojima je popis takozvanih "stranih agenata" poduzela je organizacija "Naši". Na popisu je desetak medija i više nevladinih organizacija (NVO): B92, Danas, Vreme, Republika, NUNS, i Peščanik od medija, kao i nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Yucom, Helsinški odbor za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava, Fondacija Egzit, Autonomni ženski centar, Rekonstrukcija ženski fond, Beogradski centar za ljudska prava, Amnesty international, Građanske inicijative, Kvirija centar, Gej strejt alijansa i Dokunino.

Pitanje koje se postavlja je zašto su desničarske i kvazi-patriotske organizacije baš sada krenule u čitavu kampanju potrage za 'stranim plaćenicima?

Maja Mićić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava ocjenjuje za DW da je organizacija "Naši" prilično osokoljena nakon odluke Ustavnog suda Srbije, koji je odbio zahtjev za zabranom te organizacije.

Novinar tjednika "Vreme" Teofil Pančić kaže za DW kako se "Naši" i slične organizacije osjećaju ohrabreno političkim promjenama u Srbiji:

"Mi smo dobili jednu vlast koja je deklarativno proeuropska i sve to po redu, ali ipak znamo i kakva je njezina prošlost. A znamo i to da ta njezina prošlost nije baš sasvim prošlost nego da ona povremeno izbije na površinu i sada. I dobro znamo da su neki njezini prirodni ideološki saveznici zapravo oni koji se nalaze još desnije od nje", kaže Pančić.