Screenshot: Wikipedia

DANSKA kraljica Margareta II. koja uskoro stiže u prvi državni posjet Hrvatskoj sa sobom dovodi brojno gospodarsko izaslanstvo koje uključuje predstavnike većeg broja tvrtki koje se bave energijom i zaštitom okoliša, neraskidivo povezanim područjima u kojima Danska ima veliko iskustvo i dobre rezultate.

Predstavnici više od dvadeset tvrtki među kojima je velik broj onih iz područja energetike i zaštite okoliša, ali i farmaceutskih, zdravstvenih i poljoprivrednih, sudjelovat će drugog dana posjeta kraljevskog para, 22. listopada, na dansko-hrvatskom poslovnom forumu.

Kraljica Margareta II. i princ Henrik borave u posjetu Hrvatskoj od 21. do 24. listopada.

"Veliko gospodarsko i kulturno izaslanstvo pratit će posjet kraljevskog para Hrvatskoj. Posjet se prije svega fokusira na suradnju u područjima kao što su energija i okoliš, prehrambena industrija, IT, zdravstvo, arhitektura, film, dječje kazalište i arheologija", kaže se u najavi državnog posjeta danskog kraljevskog para.

Ciljevi poslovnog foruma u Zagrebu

Predstavnik Konfederacije danskih industrija u razgovoru s hrvatskim novinarima koji su pred kraljičin posjet boravili u Kopenhagenu kaže kako je cilj danskog izaslanstva koje dolazi u Hrvatsku "proširiti i produbiti" partnerstvo između njih i partnera u Hrvatskoj.

"Hrvatska je u procesu ulaganja u brojne nove tehnologije i prakse u okviru energetike i ekoloških standarda. To je posljedica razvoja društva koje se sve više fokusira na energetsku sigurnost, klimu i zaštitu okoliša. Taj razvoj djelomično je posljedica i nedavnog ulaska u EU", rekao je Hans Peter Slente.

On naglašava da iz "iskustava ranijih proširenja, danske tvrtke znaju da će se ulaskom u EU više pozornosti poklanjati 'zelenom rastu', a bit će i više tržišnih mogućnosti na tom polju. Dakle, oni dolaze pokazati svoja rješenja i ponuditi usluge i partnerstvo", pojašnjava Slente.

Danska prva u izvozu energetske tehnologije

On kaže kako je Danska prva u Europi po izvozu energetske tehnologije i ima vrlo ambiciozne ciljeve u smislu korištenja obnovljivih izvora energije i smanjivanja emisije stakleničkih plinova, u čemu već postiže iznimno dobre rezultate.

"Udio izvoza energetske tehnologije u ukupnom danskom izvozu je 11 posto. To je najviše od svih zemalja EU-a", rekao je Slente.

Danas gotovo 25 posto danskih energetskih potreba zadovoljavaju obnovljivi izvori, a cilj tu brojku do 2020. podići na 35 posto. Do te godine želi i za 34 posto smanjiti emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990.

Energetski sustav budućnosti Danska temelji na električnim vozilima, vjetroturbinama, energiji valova, solarnim panelima, biomasi i geotermalnom grijanju.

Do 2050. danski je cilj imati energetsku opskrbu bez fosilnih goriva, a Kopenhagen već 2025. učiniti CO2 "neutralnim gradom". Zbog toga planira iz prijestolnice uglavnom izbaciti automobile, već danas njome pedalira ogromni broj biciklista, a kažu i da se u kopenhaškoj luci može plivati.

"Ciljeve namjeravamo postići obnovljivom energijom, energetskom učinkovitošću i pametnim mrežama", rekao je Slente.

"To su ambicije danske vlade što se tiče klime i energetske politike", riječi su ministra za klimu, energiju i izgradnju Rasmusa Helvega Petersena koje se mogu vidjeti u dokumentima o danskoj energetskoj polici. Napredak te zemlje posebno je uočljiv kada se zna da je do 70-ih godina prošlog stoljeća Danska gotovo u potpunosti bila ovisna o uvozu nafte. To znači da se ovakvom energetskom strategijom ne samo smanjuje onečišćenje okoliša nego i ovisnost o uvozu.

Energetski učinkovita rješenja koja mogu uštedjeti energiju široko se primjenjuju u novim i obnovljenim zgradama, uredima i javnim ustanovama. Danske kompanije optimizirale su svoje industrijske procese, zgrade i postrojenja te opremu.

Energetsku učinkovitost podržavaju i političari i stanovnici

"Tajna je u tome da političari stoje iza te energetske strategije - vlade se mijenjaju ali smjer ostaje isti", rekao je Iver Hoej Nielsen iz ureda za odnose s javnošću organizacije State of Green, javno-privatnog partnerstva utemeljenog 2008.

"Stanovništvo je također prihvaća jer želi imati čisti zrak, vodu i kvalitetnu hranu. Ljudi su svjesni i da će ulaganjem u energetsku učinkovitost zgrada dugoročno uštedjeti", kaže on.

Kada je grijanje u pitanju, Danska se uvelike oslanja na čist i učinkovit sustav tzv. 'district heating', toplane koje zagrijavaju vodu spaljivanjem otpada, toplinom iz industrijskih procesa ili ona dolazi iz obnovljivih izvora poput geotermalne i solarne energije, te otpada i biomase.

Danas je 63 posto domova u Danskoj povezano na taj sustav grijanja, a u Kopenhagenu više od 98 posto. Upravo takvo grijanje jedan je od glavnih čimbenika smanjivanja emisija CO2.

"To je tema o kojoj će se razgovarati i u Hrvatskoj", rekao je Slente. Po podacima Konfederacije danskih industrija, u Hrvatskoj se tako grije samo 10 posto ljudi. Uz to, teme poslovnog foruma u Zagrebu bit će i energetska učinkovitost te rješenja koja se tiču vode.

Jedan od važnih rezultata, slažu se Slente i Nielsen te predstavnici drugih "zelenih" kompanija, je činjenica da tvrtke bilježe rast, a istodobno ne povećavaju potrošnju energije, što smatraju velikim doprinosom očuvanju okoliša.