Foto: Hina

UDRUGE Blokirani i Potrošač poručile su u četvrtak da Vladina odluka o otpisu dugova do kumulativno 35.000 kuna najsiromašnijim građanima koji su blokirani duže od godinu dana obuhvaća tek petinu od ukupno 320.000 blokiranih, čiji dug iznosi oko 30 milijardi kuna.

"Nemamo ništa protiv da Vlada pomaže socijalno ugroženima, ali to nije rješenje za osobe s blokiranim računima jer će se odlukom o oprostu duga najsiromašnijima obuhvatiti tek petina od 320.000 blokiranih", izjavio je Hini kordinator za odnose s javnošću udruge Blokirani Ante Gugo.

Blokirani ne traže da se bilo kome što oprašta, već inzistira da se ljudima omogući rad kako bi sami počeli vraćati dugove, kaže Gugo.

Među blokiranima je puno malih obrtnika koji su nakon ovrha morali zatvoriti obrt. Tim ljudima treba omogućiti ponovno otvaranje obrta, da počnu raditi i vraćati dugove, inače im kamate na dugove rastu.

Također tražimo izmjenu zakonskih propisa da se ne bi moglo blokirati dvije trećine mjesečnih primanja, istaknuo je Gugo iznijevši podatak da se dug blokiranih građana mjesečno povećava za milijardu kuna.

Dok Vlada sustavno ne počne rješavati taj problem, jednokratno opraštanje duga do 35.000 kuna još je jedna u nizu odluka "da se nešto radi, ali ne sustavno i ozbiljno", poručuje Gugo dodajući da hitno treba mijenjati Ovršni zakon.

Što s brojnim građana koji duguju više od 35.000 kuna

Sporazum za oprost duga najsiromašnijim građanima je pohvalan, međutim, veliki broj građana ima dugove veće od 35.000 kuna, a za njih se ništa neće promijeniti, premda se nalaze u jednako teškim ili još težim materijalnim prilikama, izjavila je pravna savjetnica za potrošače u Osijeku Dunja Mak.

Zbog toga se u potrošaču nadaju da jednokratna Vladina odluka neće biti posljednja odluka kojom se građanima olakšava ugrožena egzistencija.

Građanima koji udovoljavaju kriterijima iz Vladine odluke Mak savjetuje da prije podnošenja zahtjeva detaljno prouče propisane uvjete i svakako pripaze da zahtjeve pošalju na vrijeme, do 30. lipnja.

Građani bi također trebali imati na umu da će, kao podnositelji zahtjeva, biti upisani u Registar otpisa duga pri Fini te u njemu biti evidentirani do tri godine. U tom razdoblju imat će obvezu prijaviti Fini promjene u imovini u iznosu većem od 100.000 kuna (nasljeđivanje, igre na sreću, darovanje i sl.).

U tom će razdoblju vjerovnici koji su oprostili dug moći građanu uskratiti pružanje usluge, osim ako se time dovodi u pitanje zadovoljavanje njegovih osnovnih životnih potreba, ističe Mak i poručuje da se zainteresirani za sve informacije mogu obratiti u savjetovališta za potrošače u Osijeku, Zagrebu, Puli ili Splitu ili na broj telefona 072 414 414.

Vladina odluka za mnoge je novi početak

No, bez obzira na visinu ukupnog duga i broj blokiranih, Vladina odluka o otpisu zasigurno će značiti novi početak i priliku za oko 60.000 građana. Riječ je o jednokratnom otpisu dugova za socijalno najugroženije, a iz Vlade poručuju da takvu mjeru više neće ponoviti.

Za daljnje rješavanje tog problema u pripremi je zakon o stečaju potrošača, odnosno, kako se kolokvijalno naziva, zakon o osobnom stečaju.

No, na sam je nacrt već upućeno niz primjedaba da je nerazrađen i s velikim pravnim prazninama.

Tako u očitovanju objavljenom na web stranicama Nezavisnih hrvatskih sindikata, predsjednik te sindikalne središnjice Krešimir Sever kaže kako proizlazi da je dužniku/potrošaču isplativije biti pod ovrhom nego pokrenuti stečaj.

Potrošač je ostavljen da sam predlaže rješenja bez stručne pomoći, pa se postavlja pitanje njegova znanja, odnosno sposobnosti predlaganja kvalitetnih rješenja.

Pretpostavka restrukturiranja, odnosno reprogramiranja duga je stručno upravljanje takvim dugom, što se zakonskim nacrtom ne jamči. Zakon o stečaju potrošača ima smisla samo ako se omogući upravljanje dugom uz stručnu pomoć i edukaciju o upravljanju financijama, upozorava Sever.