Foto: Google Maps

ARBITRAŽNI sud koji treba odlučiti o granici izmeđ Hrvatske i Slovenije objavio je u utorak sažetak stajališta koja su dvije strane iznijele u usmenoj raspravi u prvoj polovici lipnja, iz čega je vidljivo da obje zemlje ustraju u argumentaciji koju su i dosad iznosile.

Ključna je razlika u interpretaciji engleske riječi "junction" iz Arbitražnog sporazuma, koju Slovenci tumače kao fizički dodir svojih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama, dok Hrvatska ističe da je riječ o komunikaciji između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda.

Po arbitražnom sporazumu, sud treba odlučiti o toku morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi (junction) Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja. Za određivanje granične crte, arbitražni sud primjenjivat će međunarodno pravo. Za točku koja govori o vezi Slovenije prema otvorenom moru primjenjivat će se međunarodno pravo, načelo pravičnosti (equity) te načelo dobrosusjedskih odnosa.

"Unatoč strašnom pritisku slovenskog veta na pristup EU-u, Hrvatska je istaknula da nikad nije odustala od svoga stajališta da se njezine morske granice trebaju odrediti jedino na temelju postojećeg međunarodnog prava. Hrvatska je čvrsto zadržala tijekom pregovora o Sporazumu (o arbitraži) svoje stajalište da termin 'junction' ne znači teritorijalni dodir", kaže se u sažetku koji je objavio Arbitražni sud.

Hrvatska je također u svom izlaganju istaknula da se po Sporazumu o arbitraži prvo treba odrediti "tok morske i kopnene granice, jedino primjenom pravila i načela međunarodnog prava", a tek onda se treba baviti slovenskom komunikacijom (junction) s otvorenim morem i režimom uporabe relevantnih morski područja, koje treba odrediti primjenom međunarodnog prava i primjenom druga dva elementa - pravičnosti i načela dobrususjedskih odnosa.

Slovenija: Cijeli Piranski zaljev pripada nama

Hrvatska također ističe da njezini vitalni interesi u pregovorima o arbitraži nisu bili ograničeni na članstvo u EU, kao što to tvrdi Slovenija, nego da je to u prvom redu bilo očuvanje teritorijalne cjelovitosti, uključujući i teritorijalno more, te da nikad nije prihvatila da bi se njezino pravo na teritorijalno more trebalo određivati po načelima pravičnosti ili dobrosusjedskih odnosa, nego striktnom primjenom Konvencija UN-a o pravu mora.

Hrvatska je istaknula da se granica u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenjujući crtu ekvidistance.

Slovenija je s druge strane istaknula da cijeli zaljev pripada njoj, da su to njezine unutarnje vode, da je ona za vrijeme bivše Jugoslavije nadzirala cijeli zaljev i da se stoga treba primjeniti načelo 'uti possidetis juris', koje znači da svaka strana treba zadržati za sebe ono što je ranije imala.

Ljubljana je istaknula da se pri razgraničenju u zaljevu treba primjeniti članak međunarodnog prava mora, koji u jednoj rečenici govori o uvažavanju "posebnih okolnosti", u koje bi, među inim, spadala, i zemljopisna konfiguracija istarskog poluotoka.

Slovenija je, prema sažetku Arbitražnog suda, istaknula da je Sporazum o arbitraži kompromis, kojim su u obzir uzeti vitalni interesi obiju zemalja - Sloveniji da ima izravni kontakt s otverni morem, a Hrvatskoj da uđe u Europsku uniju.

Usmena rasprava, održana od 2. do 13. lipnja, posljednji je dio postupka arbitraže koju su Hrvatska i Slovenija izabrale kao sredstvo mirnog rješavanja spora o granici, sklopivši 4. studenog 2009. Sporazum o arbitraži. Usmenoj raspravi, održanoj iza zatvorenih vrata, prethodila su tri kruga razmjene pisanih podnesaka i podnošenja tih podnesaka Stalnom arbitražnom sudu, od veljače 2013. do ožujka 2014.

Presudu arbitražnog suda, koja je obvezujuća, može se očekivati potkraj ove ili početkom sljedeće godine.