Foto: Hina

DANAS se u Saboru održava tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije organizira sjednicu s temom "Koruptogenost i zlouporabljivost pravnog uređenja instituta predstečajne nagodbe". Uvodna izlaganja o predstečajnim nagodbama iznijeli su akademik Jakša Barbić, prof. dr. sc. Jasna Garašić, dr. sc. Vlado Brkanić i dr. sc. Damir Novotny.

Predsjednik vijeća Vladimir Šeks istaknuo je kako je sjednica potaknuta medijskim napisima u posljednjih pola godine koji su se kretali od pozitivnih do negativnih: "Omogućuje li ili isključuje koruptivno ponašanje primjena pojedinih instituta ovoga zakona i drugo, izaziva li taj zakon i značajne društveno gospodarske primisli o koruptogenosti te zlouporabivosti tog instituta."

Nužne su promjene

Akademik Jakša Barbić smatra kako institut predstečajne nagodbe treba zadržati, ali kako su nužne određene promjene: "Kad govorimo o normama u ovom Zakonu koji omogućuje zloupotrebu,  treba reći, je, to je tako tu, ali drugdje nije, jer sve se može zloupotrijebiti, samo se postavlja pitanje, jesu li vrata negdje šire ili manje otvorena."

Ministar Linić, nakon što je saslušao izlaganje stručnjaka, kazaoje kako institut predstečajnih nagodbi treba opstati. "Pravosuđe ima utijeku 6 tisuća predmeta u stečaju, kad pravosuđe bude u stanju odgovoritina tih 6 tisuća predmeta, tada neće biti potreban model predstečajnih nagodbi", kazao je Linić.

Potvrdio je da Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa rade na izmjeni zakona na način da će sudovi biti ti koji će presuđivati nakon čega će se postupak vratiti FINI na procesuiranje.

Otvorena su vrata korupciji

Predstečajne nagodbe kritizirao je i prof.dr.sc Vlado Brkanić koji je poručio ministru Liniću da  bi se trebao bojati. "Ovo je neprirodan zakon. Ovim zakonom se bavimo teškim bolesnicima i mrtvacima (tvrtkama, op.a.) koji teško mogu opstati u gospodarskom smislu. Ja bih se bojao na vašem mjestu da vas netko ne optuži da ste nekome otpisali dugove", kazao je Brkanić.

U kratkom razgovoru za Index, dodao je kako su predstečajne samo iluzija i privremena odgoda stečaja, koji će tvrtke koje su u predstečaju kad-tad stići. "Tamo gdje čelnik Porezne uprave odlučuje o otpisu poreznog duga, naravno da je potencijalno otvorena mogućnost korupcije.", kaže Brkanić i dodaje kako su ciljei predstečajne nagodbe plemeniti u smislu očuvanja radnih mjesta i naplata tražbina u većem iznosu nego u stečaju, no to dolazi prekasno, kad su firme već u pregolemim problemima.

Predstečajne treba ukinuti

Profesorica Garašić smatra kako institut predstečajnih nagodbi treba ukinuti te da je sva odgovornost na ministrima i zastupnicima koji su takav zakon izglasali.

Šeks je kratko komentirao da zakoni imaju rupu kroz koju se mogu provući vješti manipulatori. "A već su na djelu oni koji su nanjušili kako mogu zloupotrijebiti zakon u koruptivne svrhe", rekao nam je. Komentirao je i slučaj EPH kazavši kako bi trebalo vidjet što stoji u njihovom planu, no da nikako nije opravdano kada se nekome otpisuju dugovi a u isto vrijeme ta tvrtka kojoj se otpisuju dugovi ima sredstva i imovinu za kupovanje drugih tvrtki.

Grbin: Ovaj zakon ima nedorečenosti i one se pokušavaju ispraviti

Peđa Grbin podsjetio je, međutim, da je država u stečajnim postupcima, koji u prosjeku traju pet godina, naplatila svega 10 posto potraživanja, a u posljednjim godinama 2,23 posto.

Podsjetio je i da je u posljednjih deset godina stečaj s preustrojem uspio isključivo u Tisku i Pevecu te kazao kako ni od predstečajne nagodbe "ne očekuje spektakularne rezultate", ali da je situacija puno bolja nego ranije.

"Ovaj zakon ima nedorečenosti i one se pokušavaju ispraviti. Donesen je na brzinu, jer je Hrvatska bila u izvanrednoj situaciji. Nitko nema ambiciju reći da je on najbolje rješenje, ali ima bolje rezultate od staroga", rekao je Grbin.

"Javni poziv na korupciju"

Frano Matušić zakon je nazvao "javnim pozivom na korupciju i neplaćanje dugova".

"Praksa opisana u medijima pokazuje teške zlouporabe, nema mehanizama kojima se utvrđuje opravdanost tražbina i zaštita vjerovnika, a u nedostatku kriterija, kao kriterij za otpis dugova nametnuo se onaj politički", ustvrdio je Matušić.

Njegova stranačka kolegica Martina Dalić smatra da od predstečajnih nagodbi ne treba odustati, no založila se za jaču ulogu sudova, a smatra da nevjerodostojnosti predstečajnih nagodbi pridonosi loša administracija.

Laburistica Nansi Tireli založila se da se kao tražbine priznaju samo fakturirani dokumenti, na koje je plaćen PDV.

Poduzetnik Branko Roglić požalio se da mu je "jedan gospodin iz Splita kazao, pomozi mi, podrži mi predstečajnu nagodbu pa ću ti vratiti 3,5 milijuna kuna duga".

"Radi se o čovjeku koji ima četiri - pet automobila, vikendice i hotel", kazao je Roglić, koji smatra da bi se u predstečajnom postupku trebala utvrditi i privatna imovina onih koji su isisali novac iz tvrtke-dužnika.

Podsjetimo, sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić u nedjelju je ustvrdio kako su predstečajne nagodbe veća pljačka od privatizacijske. Argumentirano je pojasnio što se događa u predstečajnim nagodbama ustvrdivši kako je zakon napisan tako da nitko ne snosi odgovornost.

Još u petak ministar Linić i premijer Milanović, koji brane institut predstečajnih nagodbi, najavili su kako će biti nekih izmjena u postupku predstečajnih nagodbi, pa se postavlja pitanje zašto mijenjaju ako je sve po zakonu?