Foto: Index

"BRODOGRADNJU smo mrcvarili šest godina, a sada smo u roku od šest mjeseci našli rješenje i počeli ga provoditi", pohvalila se ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Slušajući šeficu hrvatske diplomacije, neupućeni konzument dnevnopolitičkih floskula mogao bi pomisliti da je vlada Zorana Milanovića spasila brodogradnju.

U nešto slično nas je nedavno uvjeravao i Pusićkin stranački kolega, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Nakon Vladine odluke da Brodotrogir preda u ruke Kermas energiji, odnosno Danku Končaru, Čačić je izjavio da je "priča oko brodogradnje nakon 20 godina uspješno završena".

Interesi EU, a ne radnika

"Uspješni završetak priče oko brodogradnje" i "rješenje pronađeno u šest mjeseci", međutim, nisu ništa drugo nego na brzinu donesene vatrogasne mjere. Prilikom čega je, da stvar bude još gora, Vladi puno bitnije bilo ispuniti zahtjeve Europske unije nego osigurati egzistenciju radnicima škverova.

Hrvatska je vlast, podsjetimo, na sebe preuzela obvezu da će "restrukturirati" brodogradilišta najkasnije do lipnja 2013. godine. "Restruktura" u ovom slučaju znači jednu od dvije opcije: stečaj ili što brža privatizacija. Podvucimo stoga crtu pod "rješenje koje je Vlada počela provoditi".

Končar u Brodotrogiru

Ranije spomenuti Brodotrogir završio je u rukama kontroverznog poduzetnika Končara. Istog onog Končara kojeg je ministar financija Slavko Linić nazivao neodgovornim i nepouzdanim partnerom.

Končar se oko škverova već odavno muva, bio je zainteresiran i za Kraljevicu i 3. maj. Nije, međutim, mogao ponuditi odgovarajuća jamstva, a iskazao se i "povuci-potegni" pregovaračkom taktikom, pa je na kraju dobio "samo" Brodotrogir.

Debeljak u Brodosplitu

Ništa manje kontroverznog vlasnika nije dobio ni Brodosplit. Šef DIV-a Tomislav Debeljak obećavao je brda i doline, ali radnici su se opravdano zabrinuli kada ga je DORH optužio da je oštetio državu za tri i pol milijuna kuna.

Debeljaka to, čini se, uopće ne brine. Mrtvo-hladno je poručio da se optužnica ne odnosi na DIV, već na Proizvodno trgovački centar Krka iz Knina, pa ni privatizacija Brodosplita ne bi trebala biti upitna. Za Milanovićevu vladu je to objašnjenje, očigledno, bilo dovoljno dobro pa će tako gospodar sudbine splitskih škverana postati čovjek kojega se sumnjiči za gospodarski kriminal.

Spomenimo i da se sindikat Brodosplita od samog početka protivi prodaje škvera Debeljaku. Sindikalci su u više navrata upozoravali da DIV ima problema s isplatom plaća svojim radnicima, a dovodili su u pitanje i legalnost čitavog posla.

Jedva izbjegli Škegru

Tek je Uljanik, na prvi pogled, privatiziran bez repova. Radnici su upisali 39 posto dionica, a drugom krugu privatizacije u dokapitalizaciju bi se trebali uključiti i investicijski fondovi. Oko tog posla motao se bio i Borislav Škegro, ali kako stvari sada stoje njegov će Quaestus uskoro staviti ključ u bravu.

S obzirom da Vlada nije za 3. maj uspjela pronaći nikakvo drugo rješenje, donesena je odluka da ga preuzme Uljanik. Spajanje dva brodogradilišta naizgled ima smisla, ali upitno je radi li se o stvarnom rješenju ili zadnjoj preostaloj opciji, upozoravao je nedavno ekonomski stručnjak Guste Santini. U preuzimanje 3. maja Uljanik će morati uložiti stotinjak milijuna eura, a pitanje je hoće li za tako nešto biti dovoljno likvidan.

Kraljevica u stečaju

Najgore je u čitavoj priči prošla Kraljevica, brodogradilište staro 283 godine, koje je ovog tjedna završilo u stečaju. Jednom davno Kraljevica je bila ponos hrvatske brodogradnje i zapošljavala tisuće ljudi. Nestala je šaptom, dobar dio medija to nije niti zabilježio.

Struku nitko ne sluša

Za kraj, spomenimo još samo sljedeću činjenicu: struka već odavno ima prijedlog za restrukturiranje brodogradilišta. Samo ih nitko ne sluša. Barem prema riječima Roka Markovine, profesora na splitskom FESB-u.

"Mi smo ponudili Vladi da trenutno odredi šest do osam mjeseci stručnjacima, od Pule do Splita, da naprave program preustroja za svako brodogradilišta. Potom bi od EU trebalo zatražiti 'grace period' od naredne tri godine. Gospodin Vandoren je kazao kako to ne bi bio problem", rekao je Markovina za Media Servis još u ožujku ove godine.

Model koji struka predlaže je jednostavan - 25 posto plus jednu dionicu prepustiti radnicima, 25 posto trebala bi zadržati država, 50 posto minus jednu dionicu prodati, a prije toga smijeniti politički postavljene uprave i uspostaviti krizni menadžment u svakom brodogradilištu. Za savjetovanje s ekspertima Vlada, međutim, nije bila zainteresirana.