Foto: FAH

VLADAJUĆA Liberalno demokratska stranka (LDP) japanskog premijera Shinza Abea na dobrom je putu da osvoji dvotrećinsku većinu na parlamentarnim izborima 14. prosinca, koji su raspisani dvije godine prije roka jer Abe želi svježu potporu za svoju ekonomsku reformsku politiku poznatu kao "Abenomija".

Po anketama, LDP bi mogao dobiti od 300 do 320 mandata u parlamentu s 475 mjesta. Za dvotrećinsku većinu, kojom može oboriti bilo kakvu odluku gornjeg doma, potrebno mu je 317 mandata.

Abeov LDP na vlasti je od prosinca 2012. kad je premoćno pobijedio na izborima i osvojio 295 mandata s obećanjem da će obnoviti stagnirajuće japansko gospodarstvo.

Abenomija unatoč početnim uspjesima ne djeluje kao što se očekivalo, a zbog povećanja PDV-a u travnju s pet na osam posto japansko gospodarstvo je u trećem tromjesečju ove godine zabilježilo pad.

Dvije godine nakon dolaska na vlast i dvije godine prije redovitog isteka mandata, Abe je zbog tog neuspjeha odlučio za 2017. odgoditi planirano novo povećanje PDV-a na deset posto kako bi gospodarstvu dao vremena za oporavak, te raspisati prijevremene izbore kako bi dobio podršku za svoju politiku. Oporba je već kritizirala raspisivanje izbora, a nezadovoljstvo je iskazala i japanska javnost, pokazala su ispitivanja javnog mnijenja.

Međutim, Abeu jako ide na ruku što je oporba u potpunom rasulu, pa, kako je to rekao jedan analitičar, "Japanci mogu birati između LDP-a i ničega".

Ekonomija je sve

Japanska ekonomija je bez ikakve konkurencije najvažnija izborna tema. Ovaj tjedan objavljeni podatak pokazuje da je Japan u dubljoj recesiji nego što je pokazivala prva procjena BDP-a, prema kojoj je gospodarstvo u trećem tromjesečju palo 1,6 posto na godišnjoj razini.

Pad gospodarstva ponajviše je posljedica pada poslovnih investicija u proteklom kvartalu. No, recesiju je zapravo izazvalo povećanje poreza na dodanu vrijednost u travnju s 5 na 8 posto.

Nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju ove godine, treće po veličini svjetsko gospodarstvo oštro je palo u drugom kvartalu, zbog slabosti osobne potrošnje i investicija, a silaznom je putanjom nastavilo i u trećem tromjesečju.

To je nedavno navelo Abea da odgodi daljnje povećanja poreza na dodanu vrijednost na 10 posto, koje je bilo planirano za 2015. godinu.

Od kraja 2012., kada je postao premijer, Shinzo Abe vodi iznimno poticajnu gospodarsku politiku nazvanu Abenomija. To uključuje povećanu državnu potrošnju, uz istodobno labavljenje monetarne politike, pa je japanska središnja banka počela kupovati državne obveznice, po uzoru na američki Fed.

To je izazvalo pad tečaja jena prema dolaru na najniže razine u sedam godina, što pomaže japanskim izvoznicima jer na taj način njihovi proizvodi na svjetskom tržištu postaju konkurentniji.

Uz to, iznimno labava monetarna politika trebala bi pojačati potrošnju kućanstava i investicije, što bi trebalo potaknuti rast BDP-a i inflaciju, kako bi se Japan othrvao deflaciji koja već godinama guši gospodarstvo.

Međutim, kako je trebalo spriječiti preveliki rast proračunskog deficita, u travnju je vlada povećala porez na dodanu vrijednost, zbog čega je oštro pala potrošnja kućanstava, koja čini 60 posto japanskog BDP-a.

Abe je sedmi japanski premijer u osam godina. Za japanske čelnike vrijeme je luksuz. Ekonomija, treća najveća na svijetu, već dva desetljeća bori se sa stagnacijom, a 15 godina s deflacijom. U kombinaciji s činjenicom da japansko društvo najbrže stari i da mu opada produktivnost, svaki japanski premijer suočen je teškim izazovima.

Kampanja za mobiliziranje javnosti

Nezadovoljstvo time što ponovo moraju na izbore, iako se oni čine nepotrebnima jer Abe nema nikakva relevantnog protivnika, birači bi mogli iskazati najvećom apatijom nakon Drugoga svjetskog rata. A u Japanu se lošim odazivom smatra svaki ispod 60 posto.

U Japanu se birači na biralištima moraju malo više potruditi nego u većini drugih demokracija. Na biralištu ih dočeka prazan listić pa sami moraju upisati ime preferiranog kandidata ili stranke.

U predizborno vrijeme uglavnom se izbjegava negativno oglašavanje i napadanje političkih suparnika. Kampanje su kao iz 'stare škole' i oštro regulirane. Kandidati obilaze svoje izborne jedinice u automobilima ili kamionetima i na ulici ili trgovima razgovaraju s biračima. Veliki politički skupovi nalik zapadnjačkima rijetki su.

Političko oglašavanje na televiziji je ograničeno i raspoređeno za sve stranke jednako. Plakati i posteri mogu se lijepiti samo na za to predviđenim mjestima i moraju biti jednake veličine.

Najveća oporbena Demokratska stranka (centar) trebala bi ostati daleko iza liberala (koji su u Japanu konzervativna stranka) i osvojiti šezdesetak mjesta u parlamentu. Treće mjesto, po anketama, pripast će budističkoj stranci Komeito koja je dosad bila Abeov koalicijski partner. Na četvrtom se mjestu očekuju komunisti, koji bi s mogli udvostručiti svojih sadašnjih osam mandata u parlamentu. Japanska komunistička stranka jedna je od najvećih nevladajućih komunističkih stranaka u svijetu. U ozbiljnoj utrci za ulazak u parlament još su i dvije krajnje desne stranke, Japanska inovativna stranka i Stranka za buduće generacije.