57% SOFTVERA instaliranog na osobna računala u Hrvatskoj u 2005. godini je ilegalno. Unatoč nastavku pozitivnog trenda opadanja stope softverskog piratstva u Hrvatskoj, šteta koju ono uzrokuje veća je za milijun američkih dolara u odnosu na godinu ranije te ukupno iznosi 51 milijun američkih dolara. Razlog rastu gubitaka uzrokovanih softverskim piratstvom je daljnji rast hrvatskog IT tržišta.

Ovo su samo neki od zaključaka godišnje globalne studije o softverskom piratstvu, koju je danas objavilo međunarodno udruženje vodećih svjetskih proizvođača poslovnog softvera BSA (Business Software Alliance). Ovu nezavisnu studiju za BSA je provela kompanija IDC.

U odnosu na prosječnu stopu piratstva u zemljama regije Srednje i Istočne Europe (69%), Hrvatska drži šesto mjesto od ukupno 18 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje. U užoj regiji, Hrvatska je pozicionirana na trećem mjestu, odmah nakon Mađarske (42%) i Slovenije (50%), dok slijede Bosna i Hercegovina (69%), Makedonija (70%), Bugarska (71%), Rumunjska (72%), Albanija (76%) te Srbija i Crna Gora (81%).

"Trend smanjenja nacionalne stope piratstva zahvaljujemo brojnim faktorima, kao što su usklađivanje nacionalnog zakonodavstva u području zaštite autorskog prava s europskom pravnom stečevinom i napori koje Vlada ulaže u cilju pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Nadalje, kontinuirane edukacijske kampanje BSA, posebno kampanje podizanja javne svijesti, doprinose povećanju senzibiliteta javnosti glede štetnosti piratstva, naročito u poslovnom sektoru, kako među tvrtkama koje se bave prodajom računalne opreme, tako i među tvrtkama-korisnicima.

Međutim, stopa piratstva od 57% uzrok je gubitka nacionalnih prihoda od čak 51 milijuna američkih dolara. I u nadolazećoj godini nastavit ćemo ulagati maksimalan napor kako bismo još više smanjili ove brojke, jer na taj način ostvarujemo dodatne benefite i izravno pomažemo razvoju hrvatskog gospodarstva”, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

Prošlogodišnja studija IDC-a i BSA o gospodarskim učincima piratstva pokazala je kako bi se smanjenjem stope softverskog piratstva u Hrvatskoj u naredne četiri godine za 10%:otvorilo 1.100 dodatnih radnih mjesta godišnje, odnosno 14.600 ukupno do 2009; ostvarilo 43 milijuna američkih dolara dodatnih poreznih prihoda godišnje, odnosno 350 milijuna ukupno do 2009. te bi nacionalna IT industrija ostvarila 390 milijuna američkih dolara dodatnih prihoda godišnje, odnosno 990 milijuna ukupno do 2009.

Trideset i pet posto softvera instaliranog na osobna računala diljem svijeta u 2005. godini je ilegalno, što - uslijed softverskog piratstva - na svjetskoj razini rezultira gubitkom od 34 milijarde američkih dolara. Unatoč tome, pozitivni trendovi na mnogim tržištima pokazuju kako edukacija te pravne mjere i postupci ipak daju rezultate, posebno na tržištima u razvoju, kao što su Kina, Rusija i Indija, te u regijama Srednje i Istočne Europe, Bliskog Istoka i Afrike.

U više od polovice (51) od ukupno 97 zemalja, stopa piratstva je pala, kaže ovogodišnja studija, dok se povećala tek u njih 19. Obzirom da najrazvijenija tržišta (SAD, Zapadna Europa, Japan i nekolicina azijskih zemalja) nastavljaju dominaciju na tržištu softvera, globalna stopa ostaje nepromijenjena u odnosu na 2004. godinu, dok je stopa softverskog piratstva u istim zemljama gotovo nepromijenjena.

Pozitivni trendovi uočavaju se i u brzo rastućim tržištima Rusije, Indije i Kine. U odnosu na 2004, u 2005. stopa softverskog piratstva u Rusiji pala je za 4%, dok je u Indiji zabilježen pad od 2%. U Kini, koja je jedno od najbrže rastućih IT tržišta u svijetu, stopa softverskog piratstva u protekloj godini pala je za 4%.

Studija također pokazuje kako je u 19 od ukupno 26 zemalja Bliskog Istoka i Afrike zamjetan pad, a u čak 12 zemalja taj pad iznosi 2 ili više postotaka. U regiji Srednje i Istočne Europe, stopa softverskog piratstva pala je u 15 od ukupno 18 zemalja uključenih u ovogodišnje istraživanje. Znakovita je i činjenica da je u Ukrajini tijekom prošle godine stopa softverskog piratstva pala za čak 6%.

Globalni gubici od softverskog piratstva procjenjuju se na iznos od 34 milijarde američkih dolara u 2005, što iznosi povećanje za 1.6 milijardu u odnosu na godinu ranije. U zemljama sa velikim i jako razvijenim softverskim tržištima, relativno male stope piratstva mogu prouzročiti ogromne gubitke.

SAD imaju najmanju stopu piratstva od svih zemalja u studiji (21%), a istovremeno bilježe najveći gubitak - čak 6.9 milijardi dolara. Kina, sa stopom softverskog piratstva od 86%, bilježi drugi najveći gubitak – 3.9 milijarde američkih dolara, a na trećem je mjestu Francuska, s gubitkom od 3.2 milijarde dolara i stopom piratstva od 47%.

Globalna studija BSA i IDC-a o stopama softverskog piratstva odnosi se na sve softverske pakete koji se koriste na osobnim računalima. Studijom nisu obuhvaćene druge vrste softvera, kao što je softver koji se koristi na mainframe računalima ili poslužiteljima, kao ni softver koji se prodaje u obliku usluge.

IDC je koristio vlastite statistike o softverskim i hardverskim isporukama, proveo je 5.600 ispitivanja i angažirao IDC analitičare u 38 zemalja kako bi verificirali trendove softverskog piratstva.