U 2024. godini država je platila 38,9 milijuna eura za najam prostora za potrebe ministarstava i svih ostalih državnih tijela, a taj visoki izdatak trebao bi se smanjiti nakon primjene Strategije upravljanja državnim nekretninama i pokretninama koja je u javnom savjetovanju do kraja veljače.

U sljedećih 10 godina država planira smanjiti troškove smještaja tijela državne uprave tako da se u što većoj mjeri koriste poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske.

Plan korištenja prostora u državnom vlasništvu

Prema Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu, plan je, uz što veću aktivaciju prostora u državnom vlasništvu, otkupiti suvlasničke udjele poslovnog kompleksa Vjesnik od drugih suvlasnika i nakon toga raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj i krenuti u izgradnju kompleksa, pojašnjavaju iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U taj bi se kompleks, među ostalim, smjestila ministarstva koja trenutno plaćaju najam za svoje urede.

Država je zainteresirana i za kupnju bivše zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu u kojoj su već sada smještena državna i pravosudna tijela na temelju sklopljenih ugovora o zakupu s Hrvatskom poštom.

Zasad nije poznato koja će točno državna tijela biti smještena u tim objektima kao ni broj službenika, to će se tek utvrditi kada se steknu svi uvjeti, navodi se u odgovoru resornog ministarstva.

Razlozi visokih troškova najma

Ističu i da je općenito razlog najma, pa time i troškova, koji su u 2024. iznosili 38,9 milijuna eura, nedostatak poslovnih zgrada u vlasništvu države na području Zagreba.

Iako je RH vlasnica velikog broja poslovnih prostora na području cijele Hrvatske, a najviše ih je na području Grada Zagreba, riječ je o poslovnim prostorima manje površine, uličnim poslovnim prostorima u centru grada koji nisu pogodni za smještaj tijela državne uprave jer nije okrupnjeno vlasništvo cijele zgrade i u pravilu je riječ o poslovnim prostorima koji se nalaze u stambeno-poslovnim zgradama, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Dodaju kako država u različitim sudskim i upravnim postupcima svakodnevno stječe nove nekretnine, a u svom internom registru ima samo popis nekretnina koje su predmet uređenja Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama. Uspostava digitalizacije u postupcima upravljanja nekretninama u završnoj je fazi.

Financijski planovi i strateški ciljevi

Prema Strategiji upravljanja državnim nekretninama, koja je u javnom savjetovanju do kraja veljače, do 2035. država planira aktivirati 60 posto nekretnina od strateškog značenja i najmanje 50 posto aktivirane površine koje nisu od strateškog značenja i kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave.

Plan je da država u tom razdoblju od nekretnina i pokretnina u svom vlasništvu uprihodi 1,2 milijarde eura.

Što se tiče ovogodišnjeg Plana upravljanja državnom imovinom, koji je također u javnom savjetovanju, namjerava se uprihoditi ukupno 75 milijuna eura.

Strateške nekretnine i planovi obnove

Ove godine država planira raspolagati i s nekoliko nekretnina od strateškog značenja. To su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, kamp Peruština u Diklu, Vila Svežanj u Kostreni te Spomen dom u Kumrovcu, za koji će Vlada u ožujku donijeti odluku o prodaji putem javnog natječaja.

U ovoj godini, istaknuo je resorni ministar Branko Bačić, tvrtka Državne nekretnine planira obnoviti dodatnih 300 stanova u državnom vlasništvu i to za potrebe priuštivog najma i stanovanja, ali i za zaštićene najmoprimce.

Planira se i obnova deset poslovnih prostora i dviju zgrada za smještaj tijela državne uprave i organizacije civilnog društva.