Foto: Damjan Tadić, Davor Pongračić (Cropix)

RAD DRŽAVNOG odvjetništva u 2011. godini prije svega su obilježile tri krupne stvari. Prva je svakako početak suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, a druga je sumnjivi tajming kada su u pitanju istrage protiv nekih čelnih ljudi i stranki koji su bili izravno vezani za datum izbora te nevjerojatno curenje podataka koji bi morali biti tajni.  

Sanader od moćnika postao ratni profiter

Krenimo od Sanadera. Nakon što se DORH i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića počelo otvoreno kritizirati da uhićuje mnoge, rijetko kada podiže optužnice te da gotovo nikoga nije strpao za "trajno u zatvor" podignuta za optužnica protiv Ive Sanadera. Bivši čelnik HDZ, do jučer najmoćniji čovjek Hrvatske postao je prvi hrvatski optuženik za ratno profiterstvo.

Recimo i kako ga se u objedinjenim postupcima tereti da je uzeo proviziju na kredit Hypo-banke za kupnju i obnovu hrvatskih diplomatskih predstavništava. Na teret mu se stavlja i uzimanje deset milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji MOL prepustio upravljačka prava u Ini. Najnovija optužnica tereti ga se da je godinama organizirao isisavanje novca iz državnih tvrtki u HDZ.

"Tajming" istraga

Tu je i suđenje bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu koji se sa sedmoricom nekadašnjih Podravkinih čelnika i njihovih poslovnih partnera tereti da su se udružili kako bi novcem Podravke kupili većinski udio te koprivničke prehrambene tvrtke, pri čemu su je oštetili za više od 400 milijuna kuna.

Curenje iskaza

Podsjetimo kako je USKOK podigao optužnicu za Fimi-mediju, odnosno podignuta je optužnica protiv Ive Sanadera, Mladena Barišića, Ratka Mačeka, Branke Pavošević, Nevenke Jurak, Anite Lončar, Bojana Dimića, Hrvatske demokratske zajednice i trgovačkih društava Fimi Media, Ani-Lon i Onida. Tereti ih se za počinjenje kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti te zlouporabe položaja i ovlasti u pomaganju.

Istragu oko crnih fondova pratilo je i curenje iskaza s obzirom da je više od dvadeset iskaza iscurilo iz Državnog odvjetništva u posljednjih godinu i pol dana. Istraga do sada nije utvrdila tko bi mogao biti kriv.

Bajićeva nervoza

Nervoza glavnog državnog odvjetnika koji je voli vidjeti vlastitu lošu sliku u medijima, posebice je došla do izražaja kod uhićenja nevladinog aktivista Tonćija Majića, ali u pozivu novinaru Indexa na svjedočenje zbog istrage u slučaju Kamensko.

Godinu 2011. godine obilježila je sramota Državnog odvjetništva koje nije smoglo hrabrosti dovesti do kraja slučaj Kamensko.

Sve je to zapravo izravna posljedica činjenice da su se uloga i utjecaj glavnog državnog odvjetnika znatno promijenili stupanjem na snagu novog Zakona o kaznenom postupku.

Bajić je preuzimanjem nadzora nad istragama kaznenih djela Mladen Bajić postao moćniji od bilo kojeg političara. Snaga je to koju ćemo tek osjetiti u ovoj nadolazećoj 2012. godini.