NAKON što je jučer Futsal Dinamo započeo svoj put u Ligi prvaka, isto će dan kasnije napraviti i momčad koju su Plavi porazili u finalu te bivši dvostruki prvak Hrvatske, Olmissum. Klub iz Omiša sudjeluje u drugom dijelu ždrijeba, ali će baš kao i Zagrepčani biti domaćin svoje skupine.

U njoj će igrati protiv jedne od najjačih momčadi na svijetu, lisabonskog Sportinga, kazahstanskog Ayata i kijevskog FC Hita. Omišani će morati biti barem treći u skupini kako bi osigurali svoje mjesto u Elitnoj rundi u kojoj će se natjecati 16 najboljih momčadi Europe.

O pripremama za Ligu prvaka porazgovarali smo s trenerom Zeleno-plavih Franom Despotovićem, jednim od najcjenjenijih hrvatskih stručnjaka koji ima bogato iskustvo u kojem je vodio domaće i strane klubove, prije svega u Italiji. Pričao nam je i o značaju futsala i super uspješnog Olmissuma za tamošnju malu lokalnu zajednicu gladnu sportskih dostignuća.

U Omiš stižu velika futsal imena. Kako je bilo organizirati Ligu prvaka?

Zasad sve ide po planu, to je najveći futsal spektakl u 2023. godini i velika stvar za naš grad. Kako se bliži događaj, emocije i uzbuđenje su sve veće te je sve više obaveza. Jedva čekamo da sve krene.

Olmissum je imao težak start ove sezone. Dvaput je morao na noge Dinamu, u superkupu i prvenstvu. Uslijedio je poraz od Torcide, a protiv Novog vremena ste se vratili na pravi put. Je li ovo sve još faza privikavanja momčadi na život poslije Stjepana Perišića, dugogodišnjeg kapetana? Otišli su i Marko Kuraja, Nikola Pavić...

Svaki novi početak je težak. U prijelaznom roku došlo je do velikih promjena, a raspored nam definitivno nije bio lagan. Nisu pomogla ni reprezentativna okupljanja s obzirom na novu momčad koju treba uigrati.

Dva poraza u prvenstvu su nas dodatno poremetila, ali nismo gubili vjeru u naš rad te smo u pravom trenutku pokazali karakter i zaradili vrijednu pobjedu koja nam je donijela potreban mir pred Ligu prvaka.

Koliko poznajete protivnike i gdje vidite najveću šansu za prolaz? Imate li poseban taktički pristup u odnosu na uobičajeni stil igre u prvenstvu?

Sporting poznajemo jako dobro jer su jedna od najboljih ekipa u Europi te se stalno nalaze u završnicama koje pratimo. Hit i Ayat su ekipe kvalitetom ispod Sportinga te u našem dosegu. Malo veća nepoznanica je kazahstanski Ayat zbog geografskog položaja te lige u kojoj su uz Kairat dominantna ekipa pa ih je teže procijeniti.

Gajimo svoj stil igre bez obzira na protivnike, s tim da ističemo uvijek jake i slabe strane protivnika te pokušavamo sitnim promjenama utjecati na ishod. Mi želimo do utakmice protiv Sportinga kupiti vizu za prolaz, a to znači da su prve dvije utakmice ključ.

Kako se spremiti za momčad poput Sportinga? On uz još neke momčadi s Pirenejskog poluotoka djeluje kao druga dimenzija u odnosu na ostatak Europe. U velikom nogometu se inferioran suparnik može u teoriji povući i pokušati braniti. Što može napraviti u futsalu?

Premda je protivnik, kako i sami kažete, druga dimenzija, to je najlakša utakmica sa psihološkog aspekta jer imaš najmanja očekivanja. Olmissum se neće povući protiv nikoga pa ni protiv Sportinga. Naš fokus je sada na Ayatu pa onda na Hitu, a tek u petak krećemo razmišljati o Sportingu. 

Igrate grupu po specifičnom sistemu gdje bi jedna pobjeda mogla biti dovoljna za prolaz, a u nekim kombinacijama čak i bod. Razlikuje li se priprema za to u odnosu na formate gdje u svakoj utakmici morate ganjati pobjedu?

Kakav god da je sistem natjecanja, mi nećemo niti možemo kalkulirati. U futsalu se mora ići na pobjedu. Sve se mijenja jako brzo te kalkulacije mogu odvesti u propast. Neriješen ishod se može dogoditi, ali ga je jako teško isplanirati.

Sama priprema za ovaj turnir nešto je kompleksnija jer ćemo igrati tri utakmice u četiri dana (srijeda, četvrtak i subota, op.a.) pa se energija i pritisak treba pravilno raspodijeliti na cijelu momčad.

Dugo vremena ste radili u Italiji. Kako biste ocijenili njihovu ligu u usporedbi s hrvatskom (HMNL)? Kako biste usporedili današnji HMNL u odnosu na onaj prije 5, 6, 7 godina? Kako se generalno vani gleda na hrvatski futsal i igrače?

Talijanska liga je ipak nešto ispred naše lige. Imaju dugu tradiciju, veće resurse u smislu ekonomije i ljudstva. Hrvatska liga se svake godine razvija sve više iako mislim da je još puno prostora za napredak u svakom smislu. Naši igrači dobivaju sve više prostora u Serie A, što je dokaz dobrog rada kod nas. 

Radili ste u Dubrovniku i Puli, sad u Omišu. Kakav je društveni značaj futsala u manjim sredinama koje imaju malonogometnu kulturu, ali nemaju uspješne prvoligaše u sportovima poput nogometa, rukometa i košarke?

Mislim da su takva mjesta plodno tlo za razvijanje futsala, a to je prošlost i pokazala. Trebamo sve više takvih sredina da bi se ljudi identificirali s futsalom i klubovima te počeli pratiti taj sport još više.

Lijepa je spoznaja da ljudi iz Dubrovnika, Makarske, Omiša, Vrgorca, Pule imaju svog prvoligaša za kojeg mogu navijati. Pozivam ovom prilikom sve navijače na futsal utakmice diljem Lijepe Naše, nećemo vas razočarati.