FRANK LAMPARD kaže da je biti trener mnogo teže nego igrati nogomet te da se bivši nogometaši lakše odlučuju za ulogu stručnih komentatora na televiziji nego za trenerski put.

Šef svlačionice Chelseaja otvoreno je u intervjuu s poznatim boksačkim promotorom Eddiejem Hearnom govorio o tome kakav je trenerski posao, koliko je pritiska prisutno na poziciji top menadžera te o škrtosti nogometaša.

"Mnogi požele biti treneri, a onda postanu stručni komentatori. Zašto? Jer je neusporedivo lakše"

Bivši reprezentativac Engleske u vrlo kratkom roku prošao je put od kačenja kopački o klin do posla na Stamford Bridgeu. To mu je uspjelo nakon samo godinu dana rada kao trener Derbyja. Lampard priznaje da je morao mnogo toga naučiti da postane trener te da se trenerski posao uvelike razlikuje od igračke karijere. 

"Sve je na meni sada, a vođenje ekipe je teško. Vođenje igrača je iznimno teško", kaže Lampard pa nastavlja:

"Mnogo se priča o šansama bivših nogometaša u trenerskom svijetu: zašto neki uspiju, a neki ne. Stvarnost je takva da je biti trener mnogo teže nego biti igrač. Mnogo, mnogo teže nego igrati nogomet."

O tome što prethodi trenerskom poslu

Lampard je opisao proces kroz koji je morao proći prije nego što je postao trener.

"Moraš raditi kako bi dobio sve potrebne licence. Za to treba uložiti mnogo vremena, sjediti na satovima i slušati predavanja. Sve to treba proći prije pravog trenerskog posla. Treba se i praksirati, a ako ne uspiješ negdje, trebaš idući put raditi bolje. Moraš postajati bolji s vremenom, moraš imati i neuspjehe da bi na njima učio. Ima i dosta interakcija s drugim ljudima, stvaraš veze i odnose kakve kao igrač nisi imao", objašnjava Lampard.

O najvećim razlikama trenera i igrača

Bivši as Chelseaja i Manchester Cityja naveo je najveće razlike između trenera i igrača.

"Život igrača je balon škrtosti do neke mjere. Dobar si suigrač, ideš kući, mnogo se brineš o sebi, o svom ugovoru, o svom idućem potezu i tome želiš li ostati u tom klubu ili ne. Život trenera je 25 igrača u ekipi, stožer uz njih, problemi s različitim odjelima u klubu oko tebe. Toliko je udaljen od nogometa."

"Igrači vrlo lako kažu da žele postati treneri. Onda krenu u taj posao, pa kažu: "Oh, ne. Ipak želim biti stručni komentator na televiziji", jer je to mnogo lakši posao. Poštujem dobre stručne komentatore, i to zna biti težak posao i ima dobrih ljudi. No svijet postaje sve raznolikije mjesto, što mislim da je dobra stvar", dodaje Lampard.

O svom trenerskom putu

Potom je opisao kako je on ušao u svijet trenerstva.

"Htio sam polako ući u taj svijet, ali stvari su se dogodile iznimno brzo. Dobio sam ponudu iz Derbyja. Iskreno, sjedio sam tamo na tom intervjuu, druga strana je bila dosta iskrena, ali isto tako su mi govorili neke stvari koje nisu baš bile istinite samo da prihvatim posao", prepričava Lampard pa nastavlja:

"Prvi dan, kad sam dobio posao, pomislio sam: "Moram sjesti s ovim igračima i održati sastanak. Kako ću sve organizirati? Kako će sve to izgledati izvana?" Ne kažem da sam preletio neke etape, ali jako brzo sam se snašao u svemu. Naučio sam mnogo stvari, mnogo sam griješio u prvoj godini, ali u malim količinama. Jer u trenerskom svijetu nogometa imate 50 problema dnevno, 50 stvari koje ne možete riješiti, a ako ne riješite jednu, stvari se dodatno kompliciraju. Također kad riješite nešto, nešto sasvim deseto se zbog toga zakomplicira", prepričava Lampard.

Na kraju zaključuje da ipak ne bi mogao bez trenerskog posla.

"Posao nogometnog trenera je mnogo više zahtjevan, zahtijeva od tebe puno toga, ali kad sjednem i razmislim, mogu reći da ga obožavam. Ne bih mogao bez njega", zaključio je Lampard.