DANA 3. kolovoza 1980. završene su XXII. ljetne Olimpijske igre u Moskvi, natjecanje koje je umjesto sportskih uspjeha ostalo zapamćeno po jednom od najvećih političkih bojkota u povijesti olimpijskog pokreta. Igre su održane u vrijeme kada je Hladni rat ponovno ulazio u jedno od svojih najnapetijih razdoblja, a međunarodne napetosti uvelike su zasjenile sportska natjecanja.

Bile su to prve Olimpijske igre održane u nekoj socijalističkoj zemlji. Sovjetski Savez uložio je golema sredstva kako bi Moskvu predstavio kao moderan, uspješan i otvoren grad te pokazao vlastitu političku i gospodarsku snagu. No samo nekoliko mjeseci prije početka Igara dogodio se događaj koji je potpuno promijenio njihovu percepciju.

Invazija na Afganistan promijenila je sve

U prosincu 1979. Sovjetski Savez izvršio je invaziju na Afganistan kako bi podržao prosovjetsku vladu. Taj je potez izazvao oštru osudu Zapada, a američki predsjednik Jimmy Carter zatražio je od Međunarodnog olimpijskog odbora da Igre premjesti iz Moskve. Kako do toga nije došlo, Sjedinjene Američke Države odlučile su bojkotirati Olimpijske igre.

Amerikancima se pridružilo više od 60 država. Među njima su bile Kanada, Japan, Zapadna Njemačka, Norveška, Turska, Kina i još niz američkih saveznika. Neke su zemlje u potpunosti odustale od nastupa, dok su druge svojim sportašima dopustile odlazak, ali bez nacionalnih obilježja.

Neki su nastupili pod olimpijskom zastavom

Nisu sve države koje su podržavale bojkot postupile jednako. Velika Britanija, Francuska, Italija, Australija i još neke zemlje prepustile su odluku svojim olimpijskim odborima. Dio sportaša ipak je nastupio, ali pod olimpijskom zastavom umjesto zastave svoje države, a tijekom dodjele medalja svirala se olimpijska himna umjesto nacionalne.

Takav prizor bio je bez presedana i jasno je pokazivao koliko je politika prodrla u sport.

Sovjeti dominirali na borilištima

Zbog izostanka brojnih sportskih velesila domaćin je ostvario uvjerljivo najbolji rezultat. Sovjetski Savez osvojio je čak 195 medalja, od čega 80 zlatnih, dok je druga bila Istočna Njemačka sa 126 medalja.

Na Igrama je nastupilo oko 5200 sportaša iz 80 zemalja, što je bilo znatno manje nego na prethodnim Olimpijskim igrama u Montrealu četiri godine ranije.

Bojkot koji je imao nastavak

Moskva 1980. nije ostala usamljen slučaj. Kao odgovor na američki bojkot, Sovjetski Savez i većina njegovih saveznika četiri godine kasnije nisu sudjelovali na Olimpijskim igrama u Los Angelesu. Time je olimpijski pokret pretrpio jedan od najtežih udaraca u svojoj modernoj povijesti.

Tek krajem osamdesetih godina, sa slabljenjem Hladnog rata, Olimpijske igre ponovno su počele okupljati gotovo cijeli svijet. No Moskva 1980. ostala je trajni podsjetnik da sport, unatoč olimpijskom idealu političke neutralnosti, često ne može izbjeći sukobe velikih sila.