KAD SU ARGENTINA i Francuska započele finale Svjetskog prvenstva u Kataru 18. prosinca 2022., bile su pripremljene bolje nego ijedna momčad u povijesti natjecanja. Kako su utakmice prebačene s kraja naporne klupske sezone, njihovi igrači bili su na vrhuncu fizičke forme, ali i njihovi stručni stožeri, kao i stožeri svih drugih reprezentacija na turniru, imali su pristup podacima i videoanalizama kao nikad prije, a sve im je omogućila FIFA, piše BBC Sport.

Na čelu te podatkovne revolucije bio je čovjek iz East Midlandsa Chris Loxston, koji sad radi za San Diego Wave u ženskoj nogometnoj ligi SAD-a. Kad je Loxston shvatio da neće uspjeti kao nogometaš, želio je osigurati onima s većim sposobnostima da budu što bolji. Radio je s britanskim olimpijskim timom prije nego što se specijalizirao za nogomet s reprezentacijom Saudijske Arabije na Azijskom kupu 2015. te s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a krajem 2017. počeo je raditi za FIFA-u.

Odmah je dobio zadatak da se pripremi za Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji, gdje je bio jedini FIFA-in analitičar izvedbi. Četiri godine kasnije Loxston je bio na čelu FIFA-ina odjela za analizu izvedbe i uvid te vodio tim od oko stotinu nogometnih analitičara, podatkovnih znanstvenika i inženjera. Što se promijenilo?

Sve je počelo s Wengerom

"Mislim da se žaruljica upalila s Arseneom Wengerom", rekao je Loxston.

Wenger se priključio FIFA-i kao šef globalnog nogometnog razvija 2019. godine i jedan je od prvih koji su zagovarali korištenje podataka. Bio je menadžer Arsenala kad je klub 2012. kupio StatDNA, pionirsku američku tvrtku, koja je odmah postala Arsenalov odjel za analizu podataka.

"Predstavili smo Arseneu ono što radimo", kaže Loxston. "Rekao je: 'To što radite je odlično, ali ja želim izgraditi najbolji centar za nogometnu analizu na svijetu.'"

Ideja je bila proizvesti sustav koji daje jednak pristup informacijama svim nacijama, bez obzira na veličinu ili budžet. Njemačka je 2014. koristila podatke da poboljša sve aspekte svoje izvedbe - i isplatilo se jer je četvrti put osvojila Svjetsko prvenstvo. Ali malo se zemalja može nositi s veličinom, organizacijom i budžetom njemačkog nogometnog saveza.

Daliću je Škot bio jednočlani odjel za analitiku

Četiri godine kasnije Hrvatska - zemlja s četiri milijuna ljudi i puno manjim budžetom - na sličan je način analizirala brojeve kako bi došla do finala i na samo 90 minuta od potpunog rušenja onog što je uvriježeno na tom turniru.

"Otkako je Urugvaj podignuo trofej 1950., nijedna nacija s manje od 40 milijuna stanovnika nije osvojila Svjetsko prvenstvo", rekao je Wenger. "Hrvatska je bila blizu i ona je sjajan primjer iz kojeg male nacije mogu crpiti inspiraciju."

Škot Marc Rochon bio je odgovoran za analitiku tijekom nevjerojatnog hrvatskog pohoda na srebro. Radio je s hrvatskom izbornikom Zlatkom Dalićem u Al-Ainu u UAE-u i kad je Dalić dobio posao izbornika, Rochonu je poslao poruku u kojoj ga je tražio pomoć. Rochon je sam funkcionirao kao cijeli hrvatski odjel za analizu podataka u Rusiji.

Dok se momčad probijala kroz nokaut-fazu, Rochon bi sjedio visoko na tribinama s dva laptopa ispred sebe, pristupajući softveru koji je posudio ili platio iz vlastitog džepa, dva TV ekrana i radijem.

"Preživljavao sam s dva-tri sata sna dnevno", prisjeća se Rochon. "Udarao sam po čemu god sam mogao." Imao je pristup FIFA-inim snimkama, ali podaci su dolazili od treće strane. Sam je morao pripremati videoisječke doslovno dok se utakmica još igrala.

Četiri godine kasnije Rochon je ponovno bio dio hrvatskoga stožera na Svjetskom prvenstvu u Kataru. Do tada je upotreba podataka postala puno raširenija. Hrvatski protivnik u prvoj utakmici Maroko imao je vlastitog Britanca u stožeru Harrisona Kingstona.

Marokanci su pomoću analitike shvatili koliko je 0:0 s Hrvatskom bio dobar rezultat

Kingston je do marokanske reprezentacije napredovao od velškog saveza preko Tottenhamove U-18 momčadi, Burnleyja i Liverpoola. U Kataru je bio jedan od tri analitičara koji su radili za Maroko.

"Odjel za podatke rastao je od mog dolaska i dalje raste, ne samo po pitanju broja ljudi", objašnjava Kingston. "Poboljšali smo učinak rada kroz edukaciju i prihvaćanje novih tehnologija. To je ulogu analitičara u Maroku učinilo jasnijom, dalo joj svrhu i profesionalni status."

Poboljšani FIFA-ini podaci omogućili su kontekstualizirane informacije kako bi Maroko mogao iznenaditi etabliranije nogometne sile. "Pokazivali su nam tendencije protivnika", kaže Kingston. "Na primjer, belgijski napadački uzorak znatno se oslanjao na jednu stranu terena. To smo iskoristili da nadogradimo svoj rad tijekom turnira, a našim fizičkim trenerima koristili su izvještaji o praćenju."

Trenerski stožeri koristili su podatke s turnira i kako bi potkrjepljivali ono što govore momčadi. "Moglo je to biti i nešto jednostavno, kao naglašavanje koliko je pozitivan bio rezultat 0:0 u prvoj utakmici. Bili smo jedna od rijetkih momčadi u posljednje vrijeme koja je spriječila Hrvatsku da zabije gol.

U pripremi za utakmicu osmine finala protiv Španjolske koristili smo brojke o posjedu - pogotovo protiv vrhunskih momčadi - ne samo da prepoznamo ono što već znamo nego da pomognemo utvrditi plan igre i jasno naglasiti igračima da budu spremni na dugačke periode bez lopte."

Kakvi se sve podaci nude?

FIFA-ini podaci koriste standardizirani nogometni "jezik", koji svi mogu koristiti kako bi uspoređivali i kontekstualizirali sve turnire i utakmice te osigurali da visokokvalitetna analiza bude dostupna svima. "Proveli smo dvije i pol godine razvijajući FIFA-in nogometni jezik", objašnjava Loxston. "To je vjerojatno 10 puta dublje od bilo kojeg drugog pružatelja podataka na tržištu."

Jedno područje u kojem FIFA-in jezik ide puno dalje nego ranije je praćenje podataka u igri bez lopte.

"Imamo podatke o kretanju lopte da pokažemo kako igrač tipično ima loptu jednu minutu i 49 sekundi", kaže Loxston. "Vrijeme kreće kad lopta dotakne igračevo stopalo i staje kad ga lopta napusti. To ne uključuje vrijeme dok lopta putuje prema drugom igraču. Dakle, prosječni igrač koji igra 96 minuta ima posjed u maksimalno oko dva posto utakmice."

Loxston i FIFA žele analizirati što se događa u preostalih 98 posto vremena.

"Jedna od novih metrika zove se 'offering to receive' (nuđenje primanja)", kaže Loxston. "To može biti signaliziranje kojim se traži lopta, mijenjanje pokreta tijela ili kretnja u pokušaju primanja lopte. Bez obzira na to primi li loptu ili ne, mi bilježimo tu informaciju."

I puno više od toga je li dodavanje primljeno ili ne, "ponuda" se raščlanjuje na skupine, ovisno o tome gdje je igrač koji se nudi pozicioniran: unutar ili izvan formacije, između određenih linija, iza obrane i tako dalje.

Televizijski gledatelji također vide poboljšane metrike na ekranu tijekom utakmica. Vrijeme za ponovno osvajanje lopte i različiti stupnjevi pritiska na dodavača također su među informacijama koje korisnici imaju na uvid. Još više toga dostupno je na zanimljivoj stranici FIFA Training Centra.

Sve te događaje tim analitičara označuje i kodira utakmicu u stvarnom vremenu. Svaki igrač dodijeljen je svom analitičaru, a podaci se kombiniraju s optičkim informacijama o praćenju, koje se dobivaju pomoću osam kamera koje iz daljine prate kretanje igrača 25 puta u sekundi.

Ako se podaci koje je prikupio čovjek ne poklapaju s automatski praćenim pozicijama, podiže se zastavica i drugi analitičar provjerava zašto postoji odstupanje.

"FIFA je imala nogometnog analitičara i podatkovnog znanstvenika u komunikaciji s TV mrežom, čiji komentatori tada u prijenosu mogu zatražiti podatke na ekranu", kaže Loxston. "Nije to samo prikazivanje posjeda svakih 15 minuta. Daje komentatorima više tema za razgovor, a namjera je potaknuti ljude da inteligentnije razgovaraju o nogometu".

Bolji analitičari mogu biti prednost kao Messi ili Mbappe na terenu

Kao kad imaju Lionela Messija ili Kyliana Mbappea na terenu, bitke podacima mogu dobiti nacije koje najbolje znaju koristiti ono što im je na raspolaganju. "Razumijevanje podataka jednako je važno kao i imati ljude u stožeru koji su u stanju to prenijeti igračima. To može biti ključno", kaže Loxston.

"FIFA-ini podaci bili su nam glavni izbor za analizu, posebno taktičke snimke koje su bile dostupne uživo na utakmicama", kaže Kingston. "Često sam tijekom turnira govorio da je to kao da imamo još jednog analitičara koji radi za nas. Vrijeme, energija i količina rada koju smo uštedjeli zahvaljujući FIFA-inoj usluzi bili su neprocjenjivi i omogućili su nam da se natječemo - izvan travnjaka - s nacijama koje imaju više resursa", dodaje.

"Vidimo da su neke manje nacije počele to prihvaćati i razumijevati zašto je to važno", kaže Loxston. "Naravno da će im trebati vremena, ali vidimo da razmišljaju, gledajući širu sliku, o tome kako se mogu poboljšati ili raditi neke stvari malo drukčije."

Kingston u budućnosti namjerava još više koristiti podatke. "Mi ćemo ih više koristiti uživo na utakmicama", kaže. "FIFA je imala streamove i skupove podataka na raspolaganju, ali nismo bili spremni na to da ih koristimo tijekom turnira."

Podatkovna revolucija proširila se i na žensko Svjetsko prvenstvo u Australiji i Novom Zelandu ove godine, ali Katar 2022. bio je prvo natjecanje na kojem su i male i nižerangirane nacije mogle koristiti tako bogatu količinu podataka na najvećoj sceni.

Saudijska Arabija, Australija, Tunis i Japan redom su napravili velika iznenađenja protiv proslavljenih nogometnih nacija, a Maroko i ponovno Hrvatska najviše su profitirali i došli do polufinala. Analitika je odavno uvjerila nogomet u svoju vrijednost, a sad se širi sve dublje i dalje po svijetu.