POVIJEST engleskog nogometa povijest je velikih sportskih uspjeha, neuspjeha, no i velikih tragedija. Heysel i Hillsborough možda su ostali najdublje u sjećanju sportskih zaljubljenika širom svijeta, vjerojatno jer su najsvježiji, ali jedna tragedija od prije više od pola stoljeća možda je više ostavila traga u kolektivnoj svijesti Otočana nego bilo što drugo.

Na današnji dan prije 67 godina u avionskoj nesreći u Münchenu stradala je zlatna generacija Manchester Uniteda.

Izuzetno talentirana generacija Manchester Uniteda pod palicom Sir Matta Busbyja dominirala je Otokom i osvojila prvenstva Engleske 1956. i 1957. godine. Manchester je u to vrijeme bio prvi engleski klub koji je zaigrao u novoosnovanom europskom Kupu prvaka, dajući tako primjer i ostalima momčadima koje su do tada na bilo kakvo natjecanje s europskom konkurencijom gledale svisoka. 

U spomenutoj prvoj europskoj sezoni Manchester je stigao do polufinala, gdje ga je zaustavio tadašnji branitelj, madridski Real, na krilima čuvenog Alfreda di Stefana.

Čudo na Highburyju - posljednji spektakl Busbyjevih beba

Sljedeće sezone Busby je obećao navijačima pohod na europsku titulu i osvetu Realu. Natjecanje su započeli pobjedama protiv Shamrock Roversa i praške Dukle, a u četvrtfinalu su se suočili s Crvenom zvezdom. U prvoj utakmici u Manchesteru 14. siječnja 1958. godine Crveni vragovi slavili su 2:1 golovima Charltona i Colemana, a uzvrat je bio na rasporedu tri tjedna kasnije.

U međuvremenu je Manchester odradio derbi protiv Arsenala pred 65 tisuća gledatelja na Highburyju i jednu od najvećih odigranih utakmica u povijesti Otoka. Momčad s Old Trafforda vodila je 3:0 na poluvremenu golovima Edwardsa, Charltona i Taylora. Međutim, u nastavku je na teren izašao posve drugi Arsenal, koji je u tri minute golovima Gerda i Gregga prvo izjednačio pa onda i preokrenuo susret.

Ipak, u posljednjem susretu Busbyjevih beba prije minhenske tragedije Manchester je pri kraju zabio još dva gola preko Violleta i Taylora, slavivši tako protivnika s 5:4. Svi nazočni znali su da su svjedočili nečem posebnom, posljednjem spektaklu ove iznimne momčadi.

Sedam dana kasnije United je krenuo na putovanje iza željezne zavjese, prema Beogradu, na uzvratnu utakmicu četvrtfinala Kupa prvaka.

Šekularac ''potpisao smrtnu presudu'' osmorici igrača engleskog prvaka

United je gostovao u Beogradu u uzvratnoj utakmici četvrtfinala Kupa prvaka protiv Crvene zvezde. Prvu utakmicu je dobio 2:1. U uzvratu su Englezi imali i 3:0, no Crveno-beli nabrzinu zabijaju tri gola i dolaze do 3:3. Kako u to vrijeme nije postojalo pravilo gola u gostima, Zvezdi je nedostajao samo jedan gol do ponavljanja utakmice za dva dana, što bi značilo da će United produžiti svoj boravak u Beogradu. 

U samom finišu susreta najbolji igrač beogradske momčadi, slavni Dragoslav Šekularac imao je stopostotnu šansu, no nije pogodio. I tako je ''potpisao smrtnu presudu'' osmorici igrača engleskog prvaka.

Šekularac se godinama kasnije prisjetio tog dvoboja i priznao kako bi igrači Uniteda ostali živi da je kojim slučajem zabio četvrti gol.

"E, Šeki, što nisi bio bolji golgeter, svi ti momci bi ostali živi da si zatresao mrežu"

"Utakmica je bila nevjerojatna, Manchester je vodio 3:0, onda smo mi uspjeli izjednačiti, a imali smo priliku i za potpuni preokret. Najbolja šansa je bila moja, ma stopostotna! Ali promašio sam. Budući da nas je United prethodno dobio 2:1, da sam pogodio za 4:3, igrala bi se majstorica, najvjerojatnije tri dana kasnije u Italiji.

Oni se u tom slučaju ne bi vraćali kući iz Beograda. Ma, tko zna koliko puta sam sebi rekao: 'E, Šeki, što nisi bio bolji golgeter, svi ti momci bi ostali živi da si zatresao mrežu. Poslije utakmice sam s Bobbyjem Charltonom i nesretnim Tommyjem Taylorom, koji je poginuo u tom kobnom avionu, izašao u Metropol i proveo nezaboravnu večer.

Zbog te generacije cijelog života beskrajno poštujem Manchester United. Dandanas u kući nemam svoju fotografiju, ali čuvam uokvirenu sliku momčadi koja je nestala tog 6. veljače u Münchenu. Tuga... Eto što ti je život", pričao je Šekularac za Novosti.

Stari sat na Old Traffordu i danas u znak sjećanja pokazuje kobnih 15:03.

Mali avion koji je prevozio ekipu Uniteda morao je na povratku iz Beograda sletjeti u München kako bi se napunio gorivom. Nakon što je rezervoar bio napunjen, posada je uočila problem s motorima. Iako je prvotno let trebao biti odgođen za sutradan, samo 20 minuta kasnije avion je dobio dozvolu za polijetanje.

"Ovo sliči na smrt, ali ja sam spreman", rekao je tada navodno suputnicima Liam Whelan, jedan od poginulih igrača. Valja napomenuti da je tad vrijeme bilo izrazito loše u cijeloj Europi, a pista na minhenskom aerodromu zaleđena i puna snijega.

Kapetan aviona procijenio je da uvjeti nisu toliko loši da bi se let odgodio i 44 putnika su se ukrcala u avion za polijetanje oko 3 sata poslijepodne.

Poginuli igrači Uniteda:

Roger Byrne - kapetan Uniteda i engleski reprezentativac. Bio je vođa ove nezaboravne generacije Uniteda i s 28 godina najstariji igrač u momčadi. Bio je sjajan branič koji je odigrao 33 utakmice za svoju zemlju.

Liam Whelan - imao je 22 godine, bio je staromodni napadač s jedinstvenom mogućnošću driblinga, odigrao je četiri utakmice za reprezentaciju Irske.

Eddie Colman - "The Sultan of Swivel", bio je kapetan mlade momčadi Uniteda i jedan od najtalentiranijih stopera u to vrijeme, imao je 21 godinu.

Geoff Bent - debitirao je za United 1954., no teško je mogao izboriti mjesto u prvoj momčadi. U Beograd je putovao kao zamjena za Rogera Brynea i imao je 25 godina.

David Pegg - lijevi krilni napadač koji je za United debitirao sa samo 17 godina. Zabio je 28 golova u 150 nastupa prije nego što mu se život ugasio u Münchenu s 22 godine.

Tommy Taylor - bio je dijete Barnsleya koje je United kupio 1953. za tada rekordnu svotu od 29.999 funti. Bio je ubojit, marljiv središnji napadač koji je zabio nevjerojatan 131 pogodak u 190 nastupa.

Mark Jones - odličan stoper koji je 121 put odjenuo dres Uniteda, bile su mu 24 godine.

Duncan Edwards - u svoje vrijeme najmlađi igrač koji je nastupio u utakmici engleske prve lige i najmlađi reprezentativac Engleske nakon Drugog svjetskog rata. Preminuo je u bolnici od posljedica ozljeda 19. veljače 1958.