NEKAD najbolji rukometaš svijeta Ivano Balić gostovao je u Super Podcastu Hajdukove klupske televizije. Razgovarao je o mnogim temama, a jedna od njih bio je i njegov odnos s Hajdukom. Balić je kao dječak trenirao za Hajduk, no ipak je na kraju odlučio karijeru izgraditi u rukometu.

"Trenirao sam u Hajduku dvije godine. Mislim da nema djeteta koje nije pokušalo igrati za Hajduk. Vjerojatno mi je nešto i ostalo od toga što sam tada naučio. U nekom trenu sam ozlijedio nogu pa sam prestao trenirati. U čemu sam bio dobar? U slušanju trenera...", prisjetio se Balić.

Naglasak na osnovama

"Nije to bilo kao danas, nismo na treningu puno igrali. Bilo je to najviše lupanje lopte o zid. Radili smo to sat vremena. Trener bi nam znao reći da se ne pomičemo s mjesta i točno udaramo loptu u zid da nam se vrati.

Kad bismo to svladali, onda smo mogli ići na druge stvari. To su osnove, koje su dosadne vježbe u koje moraš uložiti energiju, ali moraš ih svladati, kako u nogometu, tako i u rukometu", rekao je Balić pa se prisjetio svoje prve utakmice na Poljudu:

"Prvu utakmicu na Poljudu sam pogledao s ocem, odveo me. Hajduk - Dinamo 0:4. Bila je to 1984. i 1985. godina. Ali ne idem baš često na stadion, čak ni u kafić pogledati utakmicu. Više volim doma na miru to sve gledati, udobnije je. Općenito, moja ekipa iz kvarta nije išla puno na utakmice, više smo igrali na ulici na male branke."