CRNE LISTE bile su te oko kojih je sve krenulo. Zbog njih je nastao cirkus na Maksimiru prošle subote. O njima je se vodila rasprava na javnoj televiziji tko ih je uopće poslao te na koncu, te crne liste bile su glavni predmet pressice Ravnateljstva policije kad je načelnik Krunoslav Borovec pokušavao javnosti objasniti kako i kada one nastaju.

 

Činjenica da smo i nakon te pressice ostali pomalo zbunjeni s velikim upitnikom nad glavom dovoljno govori o zakonitosti i ustavnosti istih.

 

Navijači Rijeke, točnije Armada, poslali su pismo načelniku policije Krunoslavu Borovcu u kojem ga traže dodatne informacije i pojašnjenja glede spornog djela Zakona o navijačima.
 

Pismo Armade objavljujemo u cijelosti.

 

Poštovani g. Borovec,

 

Slijedom posljednjih događaja vezanih za nogometne utakmice i već više puta spominjane “crne liste” tj. pravo organizatora da temeljem saznanja o ranije protupravnom ponašanju, zabrane ulazak osobi na stadion, obraćamo Vam se za radi dostave dodatnih informacija uz podnošenje predstavke za djelovanje organa MUP-a.

 

 

Ovim putem prvenstveno upućujemo prigovor zbog načina sastavljanja popisa osoba s ranijim protupravnim ponašanjem bez jasnog kriterija ili ujednačenog kriterija prema svim građanima, kao i kriterijima ulaska i izlaska sa spomenutog popisa. Također, netransparentnost popisa kao i neobavještavanja osoba da se uopće nalaze na takvom popisu, isti čini nelegalnim. To iz razloga što je osobama s takvog popisa onemogućeno pravo na žalbu protiv odluku o njihovom uvrštavanju na popis, kao i razloga iz kojih se točno razloga tamo nalaze. To posebno ukoliko osobi na popisu, još uvijek nije izrečena pravomoćna presuda i/ili rješenje kojom se utvrđuje njezina krivnja.

 

U tom smislu, kada bi kriterij bio ujednačen za svakog građanina Republike Hrvatske, a s obzirom na trenutnu praksu, na popisu bi se morali naći apsolutno svi posjetitelji sportskih objekata u Hrvatskoj, tim više što bi se to odnosilo i na mnogobrojne čelnike sportskih klubova i saveza u Hrvatskoj. Pod ustavnom pretpostavkom da je zakon jednak za sve, a prema kriteriju ranijeg protupravnog ponašanja, tada bi samo na primjeru jedne od istaknutijih osoba mogli doći do osporavanja legalnosti tog popisa tj. „crne liste“. Konkretno, građanin Zdravko Mamić, kao prvi dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza i izvršni predsjednik GNK Dinamo, višestruki je pravomoćno osuđeni prekršitelj.

 

Imenovani, nije samo pravomoćno osuđeni temeljem Zakona o sprječavanju nereda, već je isti zbog svojeg protupravnog ponašanja, odgovarao i zbog protupravnog ponašanja i temeljem drugih zakona. Slobodni smo zaključiti, da je Zdravko Mamić puno više puta izvođen pred razne sudove od prosječnog hrvatskog navijača. Naime, nije povjerljiv podatak da se protiv istoga vodi više raznovrsnih sudskih postupaka.

 

Nastavno na navedeno, a budući da se radi o javnoj osobi, smatramo da za nju Ravnateljstvo niti ne mora posebno provjeravati sudske presude, kao niti policijske evidencije da bi ustanovilo kako se radi o čestom prekršitelju i da su isti prekršaji u velikoj većini vezani za sportska natjecanja. U ostalom, samo primjera radi, rješenjem Prekršajnog suda u Splitu pod poslovnim brojem: Pp 22 Prz-39/14, Zdravku Mamiću je izrečena mjera opreza temeljem članka 34a. stavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

Stoga, Zdravko Mamić ima zabranu prisustvovanja svim športskim natjecanjima – nogometnim utakmicama u Splitu na gradskom stadionu „Poljud“ i stadionu „Park mladeži“ u kojima sudjeluje HNK „Hajduk“, NK „Split“ i reprezentacija Republike Hrvatske u trajanju od 9 (devet) mjeseci. Ne ulazeći u neovisnost sudskih odluka, postavlja se pitanje kako to da običan navijač, koji počni istovjetni prekršaj, nerijetko biva kažnjen te mu se izriče vremenski puno duža mjera zabrane prisustvovanja utakmicama kluba za kojeg navija ali i hrvatske nogometne reprezentacije. Nije li i u tom slučaju, policija trebala zatražiti oštriju sankciju ili se žaliti na takvo rješenje?

 

Kada tome pridodamo često nedolično ponašanje, pozivanje na nasilje, sprječavanje službene osobe u obavljanju dužnosti te mnoge druge teže prekršaje kao i kaznena djela, tada je razvidno da je dužnost policije da i Zdravka Mamića uvrsti na popis osoba kojima organizator mora odbiti prodati ulaznicu ili izdati drugu ispravu kojom joj je omogućen ulazak na stadion. Takva mjera, morala bi se odnositi ne samo na utakmice GNK Dinamo, već i na utakmice ostalih klubova hrvatske nogometne reprezentacije s obzirom da se radi o prvom dopredsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza, koji bi svakako trebao biti primjer navijačima u uzornom ponašanju, a ne vinovniku nasilja na sportskim natjecanjima i medijskom prostoru.

 

Zlouporaba spomenutog dijela Zakona od strane dijela policije te prije svega nogometnih klubova nije ono čemu služi Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Ukoliko sporne odredbe zakona nemaju jasan kriterij izrade popisa, tj. nemogućnost žalbe na odluku o uvrštavanju na njih (jer mogućnost greške uvijek postoji), onda je Ravnateljstvo trebalo obavijestiti zakonodavca o poteškoćama u provedbi određenih zakonskih odredbi i tražiti donošenje odgovarajućih izmjena i dopuna. Također, neobavještavanje osobe o tome da se nalazi na takvom popisu, svakako može dovesti do podnošenja zahtjeva za zaštitu ljudskih prava, kao i traženja obeštećenja.

 

Ovim putem napominjemo da osobe koje putuju na gostujuće utakmice, redovno budu legitimirane tijekom putovanja, a da ih nitko do policijskih djelatnika ne sprječava niti upozorava, već im se sloboda kretanja ograničava tek na prilazu sportskom objektu.

 

Slijedom navedenog, molimo naslov da se očituje vezano uz uvrštavanja Zdravka Mamića na popis osoba za koju postoje ranija saznanja o protupravnom ponašanju, kao i razloge zašto mjesno nadležna policijska uprava tj. PU Zagrebačka, do trenutka sastavljanja ovog dopisa, nije za imenovanog nikada uputila prijedlog Prekršajnom sudu o mjeri zabrane prisustvovanja nogometnim utakmicama GNK Dinamo i reprezentacije, a što je praksa policijskih uprava posljednjih mjeseci. Tim više i iz razloga što su zabilježeni slučajevi kada je policija od Prekršajnog suda zatražila izricanje spomenute mjere zabrane i u slučajevima kada još uvijek nije izrečena/no pravomoćna presuda odnosno rješenje.

 

 

Isto tako nejasno je, zašto se ponekad policija poziva i na prekršaje iz domene sigurnosti prometa na cestama te blaže prekršaje iz domene Zakona o sprječavanju nereda poput prisustva alkohola u krvi u razini manjoj od jednog promila. Usporedbe radi, za isti prekršaj prilikom upravljanja vozilom u praksi se više niti ne oduzima vozačka dozvola, zbog čega se i nameće pitanje zlouporabe diskrecijskog prava službene osobe i načela jednakosti u postupanju prema svim građanima.

 

Zaključno, namjera nam je ne da se ovo pismo doživi kao svojevrsno skretanje s problema navijača na treće osobe, već da službeni slogan hrvatske policije „sigurnost i povjerenje“, zaista zažive i na primjeru hrvatskih navijača.

 

Unaprijed zahvaljujemo te očekujemo vaš odgovor.

 

Klub navijača Armada Rijeka