PRI KREIRANJU rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani. Svaki sadržaj ili proizvod koji je sponzoriran će biti i posebno označen kao takav.

Zvuči li vam ovo poznato? Jutro počinje odlaskom u pekaru - po kroasan, pizzu ili sendvič. Tijekom dana, dok surfate po internetu, naletite na tenisice na sniženju i naručite ih u par klikova. Večer završava dostavom hrane preko popularnih aplikacija.

Pojedinačno ti troškovi ne djeluju dramatično, ali na kraju mjeseca stanje na računu često izazove zabrinutost. Kao reakcija na takav obrazac trošenja, na TikToku se širi takozvani trend no buy popisa, odnosno popisa stvari koje se svjesno prestaje kupovati, za 2026. godinu, piše Bustle.

Uzroci prekomjerne potrošnje

Dio financijskog stresa često je izvan kontrole pojedinca. Istraživanje tvrtke Resume Now iz 2025. godine pokazalo je da se 73% radnika u SAD-u bori s pokrivanjem troškova koji nadilaze osnovne životne potrebe, dok trećina ispitanih navodi da njihove plaće nisu pratile rast inflacije.

"Vidim kako rastući troškovi života, poput hrane, najma i zdravstvenog osiguranja, ljudima sve više smanjuju raspoloživi prihod", kaže Lindsay Bryan-Podvin, certificirana financijska terapeutkinja. Primjerice, cijene hrane porasle su za gotovo 24% između 2020. i 2024. godine.

No jedan od faktora na koji se ipak može utjecati je takozvani "lifestyle creep" - pojava u kojoj s rastom primanja raste i potrošnja. Veća plaća često dovodi do češćeg trošenja na stvari koje su se prije smatrale luksuzom, poput skuplje kozmetike ili vožnje taksijem umjesto javnog prijevoza.

Svoju ulogu ima i stres. "Velik dio pretjeranog trošenja povezan je s emocionalnom neravnotežom", objašnjava Hanna Horvath, certificirana financijska planerka. Kupnja kao odgovor na tjeskobu, preopterećenost ili dosadu pruža kratkotrajno olakšanje, ali osjećaj brzo nestaje, dok se troškovi nastavljaju gomilati.

Dodatni poticaj dolazi s društvenih mreža. "Društvene mreže pojačale su FOMO, odnosno strah od propuštanja, i stalno uspoređivanje s drugima", kaže Horvath.

"Uz to, Instagram i TikTok kupnju su učinili nevjerojatno jednostavnom kroz kupnju unutar aplikacije i partnerske poveznice. Od 'Oh, to je slatko' do 'Upravo sam to kupio' dođete za, recimo, 30 sekundi. Nema vremena za razmišljanje ni prostora da mozak sustigne odluku."

Uspon "no buy popisa"

Korisnica TikToka @itssarah.ann u videu koji je prikupio više od milijun pregleda poručila je: "Zapravo niste švorc. Samo previše trošite". Za ovu godinu odlučila je prestati trošiti na kavu, novu odjeću, dodatne boce za vodu, manikure i dupliće proizvoda koje već ima.

Njezin primjer slijede i mnogi drugi. Korisnica @vanilla_swirlxx na svoj je popis stavila izbjegavanje kozmetičkih tretmana poput ugradnje trepavica i noktiju, ali i proizvoda koje vidi u popularnim GRWM videima. TikTokerica @keziajcbs odlučila je preskočiti tech nadogradnje i takozvano "trošenje iz osjećaja krivnje", odnosno trošenje novca samo zato da bi pratila planove prijatelja.

Horvath ovaj trend vidi kao reakciju na hiperkonzumerizam. "Godinama nam se govori da briga o sebi znači kupovati stvari, da 'zaslužujemo' stalne male nagrade", kaže ona. "Trend 'zabrane kupnje' zapravo je poruka: ‘Stanite, sve mi to ne treba. Kupnja me ne čini sretnijom. Samo me dodatno opterećuje.’"

Kako napraviti vlastiti popis

Osjećaj da novac stalno nestaje s računa ne znači nužno da je netko financijski neodgovoran. "Narativ koji smo usvojili je 'Loš sam s novcem', ali većina ljudi ima puno više kontrole nego što misli", ističe Horvath. "Čim se uvede i minimalna doza svjesnosti ili otpora, promjene mogu biti iznenađujuće velike."

Prvi korak je prepoznati osobne okidače potrošnje, bilo da je riječ o svakodnevnoj kavi, preporukama influencera ili rasprodajama koje je teško ignorirati. Stručnjaci savjetuju pokušati ih izbaciti barem na mjesec dana kako bi se vidjelo kakav to ima učinak na budžet.

Kako bi se dodatno smanjila impulzivna kupnja, Horvath preporučuje brisanje aplikacija omiljenih trgovina, odjavu s promotivnih newslettera i uklanjanje spremljenih podataka o karticama. "Time se stvara mali otpor koji mozgu daje vremena da razmisli prije nego što se kupnja dogodi", objašnjava.

Kao koristan trik navodi i spremanje snimke zaslona proizvoda koji se želi kupiti ili zapisivanje želje. Prema njezinim riječima, velika je vjerojatnost da će se na to zaboraviti već sljedeći dan, čime se prekida krug impulzivnog trošenja.

Učinkovitost ove metode potvrđuje i kreatorica @miawestrap, koja je izjavila da je tijekom 2024. godine, slijedeći svoj no buy popis, uštedjela oko 940 dolara. Ovakav pristup pomaže razviti svjesniji odnos prema novcu, a kada se kupnja ipak dogodi, ona je promišljenija i donosi veće zadovoljstvo.