Na Black Friday košarica se lako napuni. Psiholog savjetuje da prespavate
PRI KREIRANJU rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani. Svaki sadržaj ili proizvod koji je sponzoriran će biti i posebno označen kao takav.
"Samo do subote", "zadnji komadi", "popust 70 posto" - poruke su koje nas bombardiraju u tjednima oko Crnog petka. Iako službeno pada 27. studenog, akcije i potrošačka groznica počinju ranije. Zbog stalnih poziva na kupnju, odluke više ne donosimo samo na temelju cijene i kvalitete, nego i pod pritiskom straha da ćemo propustiti priliku. Zašto osjećaj hitnosti vodi u impulzivnu kupnju? Koje se sve obmanjujuće metode koriste za privlačenje kupaca?
Dr. Žan Lep, docent socijalne psihologije s Filozofskog fakulteta u Ljubljani, kaže da smo prirodno skloni impulzivnoj kupnji, piše 24ur.
"Čak i ako mislimo da se ponašamo vrlo racionalno, to često nije točno, Danas znamo da su ljudi 'predvidljivo' iracionalni - koristimo slične ili iste mentalne prečace i radimo slične pogreške." Te su pogreške, dodaje, posljedica svakodnevne preopterećenosti.
Lep objašnjava da biološki težimo izbjeći gubitke, a istodobno imamo potrebu posjedovati stvari: "Natpisi poput 'zadnji komadi' signaliziraju nam da je riječ o robi u ograničenim količinama koja sutra možda više neće biti dostupna. Tu mogućnost doživljavamo kao gubitak koji želimo izbjeći."
Gubitke, pojašnjava, doživljavamo snažnije od dobitaka iste vrijednosti, pa nas pomisao na propuštanje povoljne cijene motivira više od same uštede. Često nas na kupnju navodi i osjećaj da svi drugi kupuju i koriste popuste.
"Ljudi u kompleksnom svijetu često ne znaju što bi bilo najbolje učiniti, pa se ravnaju prema onome što rade drugi. Važno je naglasiti da to nije 'glupost', nego prilagodbeni mehanizam koji nam u mnogim situacijama koristi", pojasnio je.
Oglasi, s druge strane, prikazuju proizvod u konkretnim situacijama i tako potrošačima olakšavaju da zamisle njegovu upotrebu: "Iako možda do sada nismo razmišljali o pripremi večere nekim novim kućanskim aparatom, nakon oglasa ta mogućnost postaje opipljiva. Time je oglašivač stvorio potrebu".
Najčešće metode obmane
Kod sniženja trgovci moraju poštovati pravila koja potrošačima olakšavaju procjenu isplativosti ponude. Pri objavi sniženja dužni su navesti i prethodnu cijenu, odnosno najnižu cijenu proizvoda u razdoblju od najmanje 30 dana prije akcije. Za neke proizvode i situacije vrijede iznimke i posebna pravila.
U razdoblju Crnog petka najčešće su prakse kojima trgovci stvaraju lažan dojam o visini uštede, prikazuju prividne popuste ili na druge načine obmanjuju potrošače o stvarnoj povoljnosti ponude, navode u Slovenskom savezu potrošača (ZPS).
Potrošače na brzu odluku često potiču i brojači vremena, upozorenja o zadnjim komadima i poruke da će ponuda uskoro isteći. Takvi trikovi sami po sebi nisu nezakoniti, ali postaju sporni ako stvaraju lažan osjećaj pritiska.
Kako provjeriti je li ponuda stvarna?
Iz Tržišne inspekcije upozoravaju da je potrošaču teško samostalno provjeriti je li trgovac ispravno prikazao popust. Sumnje na zavaravajuće oglašavanje ili nepravilnosti mogu se prijaviti inspekciji.
Savjetuju promišljenu kupnju i podsjećaju da trgovac u fizičkoj trgovini nije dužan zamijeniti proizvod ili vratiti novac ako se kupac samo predomislio. Kod internetske kupnje, pak, potrošači imaju zakonsko pravo na raskid ugovora u roku od 14 dana od primitka proizvoda.
Iz ZPS-a savjetuju da se prije kupnje usporede cijene kod različitih trgovaca, provjeri najniža cijena u zadnjih 30 dana i da se odluke ne donose isključivo zbog osjećaja žurbe.
Psiholog Žan Lep također nudi nekoliko strategija. Prvo, dobro je zapamtiti da "zadnja prilika" gotovo nikad nije doista zadnja: "Sljedeća rasprodaja stiže uskoro, pogotovo danas kada neki trgovci nikada ne miču plakate i police s popustima".
"Ako unaprijed napravimo popis stvari koje nam stvarno trebaju i odredimo budžet, odlučujemo bez pritiska ponude. Druga je strategija uzeti si vremena - ostavite proizvod u košarici i vratite se sljedeći dan. Ako ga i dalje želite, vjerojatno vam treba; ako ne, izbjegli ste nepromišljenu kupnju", savjetuje Lep.
Prema njegovim riječima, korisno je provjeriti koliko je proizvod stajao prije akcije i kakve su cijene drugdje: "Često je isti proizvod kod drugog ponuđača dostupan po sličnoj ili čak nižoj cijeni, bez pritiska trenutne kupnje."
"Prije kupnje možemo si postaviti jednostavno pitanje: bih li kupio ovaj proizvod da nije na sniženju? Ako je odgovor 'ne', onda to nije ušteda, nego trošak", savjetuje Lep.
On upozorava i na opcije poput kupnje na rate ili "kupi sada, plati kasnije", koje trošak čine manje opipljivim. "Te su ponude sve češće, a ljudi često griješe u procjeni stvarnih troškova, poput kamata i naknada, pa na kraju robu plate znatno više", zaključuje.
Mladi, stariji i financijski opterećeni su najizloženiji
Iako smo svi podložni ovakvim praksama jer se temelje na univerzalnim mentalnim mehanizmima, neke su skupine izloženije od drugih.
"Mladi provode više vremena na društvenim mrežama, gdje su ciljani oglasi i influenceri najprisutniji. Istodobno im je uspoređivanje s vršnjacima iznimno važno, dok im se sposobnost samoregulacije još razvija", objašnjava Lep. Starije osobe mogu biti ranjivije u internetskom okruženju jer teže prepoznaju lažne recenzije i prijevare.
Posebno su, ističe, izloženi ljudi u financijskim poteškoćama. "Istraživanja pokazuju da oskudica - bilo novca ili vremena - sužava našu pažnju na trenutne potrebe i troši mentalne kapacitete. Ako nemamo puno novca, više pazimo na 'povoljne ponude'. Zato se i prividno dobra ponuda čini kao prilika koja se ne smije propustiti, iako dugoročno kupnja možda nije opravdana", upozorava Lep.
Istraživanje provedeno pod pokroviteljstvom Europske komisije pokazalo je da je tijekom prošlogodišnjeg Crnog petka i Cyber ponedjeljka otprilike trećina internetskih trgovaca obmanjivala potrošače pri prikazivanju popusta.