Evo zašto je odjeća danas užasne kvalitete, čak i ona skupa
Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.
DANAŠNJA moda često se smatra nekvalitetnom u usporedbi s odjećom iz prošlih desetljeća.
Na Redditu se nedavno povela rasprava o ovom problemu. Jedna korisnica izrazila je frustraciju zbog loše kvalitete odjeće, iako kupuje od "održivih" i "etičkih" marki. Unatoč tome što većina tih komada košta više od 100 eura, ona je istaknula da i "dalje pronalazi labave niti, lošu izradu i loše materijale".
Mnogi su komentirali da je kvaliteta odjeće danas razočaravajuća. "Ništa više nije dobro napravljeno, ali plaćamo više nego ikada prije. Prije su stvari bile ručno rađene, a sada je sve automatizirano i izrađeno od poliestera", napisala je jedna korisnica.
U komentarima, mnogi su istaknuli da je brza moda problem. "Današnja kvaliteta odjeće je loša zbog brze mode. Pokušavaju izraditi odjeću što jeftinije i brže pa štede na kvaliteti tkanine i šavova. Novi stilovi se stalno izbacuju na tržište."
"Puno labavih niti i puno komada od 100% sintetičkih materijala"
S njima se slaže portal More Perfect Union koji je napravio videoreportažu o ovom problemu, ističući kako je moda postala lošije kvalitete. Njihova novinarka je posjetila Abercrombie trgovinu u kojoj je često kupovala kada je bila mlađa.
Primijetila je dvije stvari: sve je puno povoljnije nego kada je bila tinejdžerica i sve je lošije kvalitete. "Vidim mnogo labavih niti i mnogo komada koji su napravljeni od 100% sintetičkih materijala", istaknula je u videu koji je u par dana prikupio milijun pregleda samo na YouTubeu.
Navela je da odjeća više nije toliko kvalitetna kao prije, ali da se može pronaći pokoji kvalitetniji komad. Upitala se je li odjeća bila bolje kvalitete kad je bila tinejdžerica, i to ne samo u ovoj trgovini već i među drugim brendovima.
Prije su ljudi trošili više na odjeću, ali su kupovali manje
Istražila je odjeću popularnih brendova iz 90-ih i 2000-ih, zatim je otišla u te iste trgovine i kupila verzije svakog komada iz 2024. Za usporedbu kvalitete obratila se Amandi McCarty, koja je radila u modnoj industriji oko 20 godina.
"Tijekom svoje karijere vidjela sam kako se ono što prodajemo ljudima promijenilo", rekla je Amanda. Dvije glavne promjene koje je uočila su da odjeća više ne pristaje kako bi trebala i da se dugotrajnost srozala.
Ljudi danas kupuju sve više odjeće godišnje, no prije su trošili više na odjeću nego danas. U 80-ima i 90-ima trgovine su imale nove komade odjeće samo nekoliko puta godišnje, uglavnom u sklopu sezonskih kolekcija. Dizajneri bi na tim kolekcijama radili i do devet mjeseci unaprijed jer je tada proizvodnja zahtijevala puno rada. Stoga, nije bio cilj lansirati komade koji se neće prodavati.
Onda se pojavila Zara
Samo su si bogatiji tada mogli priuštiti praćenje trendova. Onda je došla Zara i sve se promijenilo. Trebalo im je samo 15 dana da lansiraju nove komade, uglavnom kopirajući high-end brendove. Izrađivali su male serije svakog stila i ovisno o prodaji smanjivali ili povećavali proizvodnju. To je smanjilo rizik u proizvodnji i omogućilo brzu reakciju na trendove.
Inditex grupacija, vlasnik Zare, do kolovoza 2008. godine postala je najveći svjetski proizvođač odjeće. Nakon Zare, brza moda je eksplodirala s H&M-om i Forever 21. H&M je surađivao s luksuznim dizajnerima, nudeći ekskluzivne linije po nižoj cijeni. Brza moda omogućila je svima praćenje trendova, ali je donijela i mnoge nedostatke.
No, nisu samo Zara i H&M odgovorni za rast brze mode. Bill Clinton je 1994. potpisao NAFTA sporazum koji je omogućio jeftinu proizvodnju odjeće u Meksiku, a kasnije je normalizirao trgovinske odnose s Kinom. Tvornice su se preselile u Kinu zbog jeftine radne snage.
Učinak NAFTA-e na europsko tržište nije bio direktan, ali je imao posredne utjecaje. Naime, sporazum je pokrenuo val globalizacije i liberalizacije trgovine, potičući druge regije da slijede slične trgovinske sporazume.
Zakon iz 70-ih, Multifiber Arrangement, ograničavao je količinu uvozne odjeće, ali je istekao 2005. godine, što je omogućilo mnogima proizvodnju u zemljama s najnižim plaćama i najblažim propisima.
Danas je više brendova brze mode nego ikada prije
Danas postoji više brendova brze mode nego ikad prije. Financijska kriza 2008. smanjila je kupovnu moć ljudi, što je dovelo do uspjeha tih brendova. Kako bi postigli nisku cijenu, sve više su korišteni jeftini sintetički materijali diljem industrije, štedjelo se na detaljima i nudilo manje veličina. Kvaliteta odjeće se degradirala.
Internet i društvene mreže ubrzali su izmjenu modnih trendova. I onda se pojavio Shein, danas najveći prodavač odjeće na svijetu, koji prodaje ultra trendovske komade loše kvalitete po smiješno niskim cijenama. Dok Zari treba 15 dana za lansiranje novih komada, Sheinu treba samo tri dana.
Shein funkcionira poput platforme koja prodaje odjeću iz tisuća nezavisnih kineskih tvornica, slično kao što Uber tretira svoje vozače. Sheinov softver prikuplja podatke u stvarnom vremenu i daje povratne informacije tvornicama o prodaji, omogućujući im prilagodbu proizvodnje.
Brza moda i ultrabrza moda promijenile su naš odnos s odjećom. Umjesto da brinemo o odjeći, sada su to stvari koje su jeftine i lako zamjenjive. "Sve je brza moda sada", ističe More Perfect Union. Prekomjerna proizvodnja ne utječe samo na kvalitetu već i na radnike u cijelom tekstilnom opskrbnom lancu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati