Screenshot: Youtube

Kako ljudi ili kompanije šire neznanje i zamrače znanje? Postoji termin koji definira ovaj fenomen.

Robert Proctor, povjesničar znanosti sa Stanfordskog sveučilišta počeo se baviti duhanskim kompanijama i njihovim širenjem nedoumica oko toga uzrokuje li pušenje rak, piše BBC Future.

Proctor je otkrio da duhanska industrija ne želi da mušterije znaju da je njihov proizvod štetan te su potrošile milijarde dolara na prikrivanje štetnosti pušenja. Ta ga je potraga nagnala da stvori riječ za namjerno širenje neznanja: agnotologija.

Dolazi od agnosis, grčki za neznanje, i ontologije, grane metafizike koja se bavi prirodom bića. Agnotologija je proučavanje namjernih djelovanja širenja neznanja i prevare, obično da se proda neki proizvod ili dobije naklonost.

"Istraživao sam kako moćne industrije neznanjem prodaju svoje proizvode. Neznanje je moć... a agnotologija je namjerno stvaranje neznanja. Otkrio sam tajni svijet povjerljive znanosti te smatram da bi povjesničari na ovo morali obratiti više pozornosti", kaže Proctor.

Neologizam je stvoren 1995. godine, iako se većina Proctorovih analiza dogodila u proteklim desetljećima.

Balansiranje

Agnotologija je danas jednako bitna kao i kad je Proctor proučavao skrivanje činjenica oko pušenja i raka. Na primjer, politički motivirana sumnja bačena je na nacionalnost predsjednika SAD-a Baracka Obame, sve dok nije pokazao rodni list. U drugom su slučaju politički komentatori u Australiji pokušali izazvati paniku izjednačavajući australski kreditni rejting s grčkim.

Proctor objašnjava da se neznanje može širiti pod krinkom uravnotežene debate. Ideja da će uvijek biti dva suprotna pogleda ne rezultira racionalnim zaključkom. Tako su duhanske kompanije uz pomoć znanosti učinile da njihov proizvod izgleda bezopasno, a danas to koriste oni koji ne vjeruju u klimatske promjene.

Mnoge su početne studije oko povezanosti raka i pušenja provođene na miševima, a duhanska je industrija odgovorila da to ne znači da su ljudi ugroženi.

Novo doba neznanja

"Živimo u doba radikalnog neznanja te je čudno da ikakva istina dolazi do nas", smatra Proctor. Upozorava da iako je znanje dostupno, to ne znači da mu se pristupa.

Proctor je otkrio da se neznanje prvo širi kad ljudi ne razumiju koncept ili činjenicu, a zatim kad interesne skupine naporno rade da oko određene teme stvore zbrku. Znanstveno nepismeno će društvo biti ranjivije na takve taktike.

"Bitka nije samo oko klimatskih promjena, već oko toga je li Bog stvorio zemlju, ima li vlada pravo regulirati industriju, treba li zelenima dati moć, itd. Ne radi se samo o činjenicama", kaže Proctor.

Odlučivanje za sebe

David Dunning sa sveučilišta Cornell također proučava neznanje. Dunning upozorava da internet pomaže u širenju neznanja, jer tamo svatko ima priliku biti stručan. "Mnogi će imati lažni dojam stručnosti. Trebali bismo se konzultirati jedni s drugima puno više nego što to inače činimo. Drugi ljudi nisu savršeni, ali njihova mišljenja mogla bi nam biti korisna u ispravljanju vlastitih pogrešaka, i obrnuto", upozorava Dunning.

Dunning i Proctor također upozoravaju na namjerno širenje neznanja tijekom američkih predsjedničkih izbora, na obje strane političkog spektra.

Agnotologija možda i je potekla iz industrije duhana, ali danas su ta riječ i proučavanje ljudskog neznanja potrebniji nego ikad, slažu se.