HRVATSKA treba izgraditi nuklearnu elektranu na vlastitom teritoriju jer je to njezin strateški projekt koji osigurava energetsku samodostatnost i nacionalnu sigurnost, poručio je stručnjak za nuklearnu energiju i osnivač Instituta za nuklearnu energiju Duško Čorak. U razgovoru za Novi dan istaknuo je kako najavljeni drugi blok Nuklearne elektrane Krško, koji je strateški projekt Slovenije, ne može biti zamjena za hrvatske energetske ciljeve, piše N1.

Hrvatski strateški interes

"Informacija koju je nova slovenska vlada najavila naznačuje da je NE Krško 2 strateški projekt Slovenije. Taj projekt ni u kojem slučaju ne može biti supstitut strateškom projektu RH, a to znači izgradnja nuklearne elektrane na vlastitom teritoriju", rekao je Čorak, naglasivši da bi to trebao biti prioritet energetske politike.

Pojasnio je kako to ne isključuje suradnju sa susjedima. "NE Krško 2 može biti predmet razgovora između susjeda, da se vidi na koji način se mogu naći određeni zajednički elementi koji govore o primarno komercijalnim uvjetima korištenja takvog objekta.

Ali strateški projekt Hrvatske mora biti izgradnja NE na vlastitom teritoriju, ona osigurava Hrvatskoj samodostatnost, nacionalnu sigurnost, povoljne uvjete za energetsku stabilnost i razumne uvjete za hrvatsko gospodarstvo", kazao je Čorak.

Podsjetio je i da je Hrvatska odlučila na sebe preuzeti zbrinjavanje dijela radioaktivnog otpada iz slovenske elektrane. "Mislim da je RH već započela sa svim aktivnostima oko izgradnje skladišta radioaktivnog otpada. 

To je u procesu, samo je pitanje vremena kada će taj objekt biti gotov. Hrvatska je donijela čvrstu odluku da će zbrinjavanje dijela radioaktivnog otpada iz NE Krško biti deponiran na području RH", rekao je.

Energetika kao ključ funkcioniranja države

Čorak je naglasio kako je pitanje energetike ključno za suverenost i autonomiju države. "Energetika je ključni, najvažniji segment gospodarstva i pretpostavka za kompletno funkcioniranje jedne države.

Bez sigurne energetske opskrbe, država praktički nema samostalnost. Hrvatska je, što se tiče energetske samodostatnosti vezano uz plin i naftu, poduzela niz koraka i možemo reći da je ne samo samodostatna nego i ključni segment za susjedne zemlje, kojima osigurava energetsku stabilnost", objasnio je.

Istaknuo je da je elektroenergetska samodostatnost još ranjivija jer se električna energija ne može skladištiti. Pozdravio je izjave ministra Ante Šušnjara i činjenicu da je Hrvatska prepoznala važnost nuklearne energije.

"Izjave ministra Šušnjara potvrda su da bi nuklearna energija do 2040. godine, kako piše u zakonu, trebala osiguravati 30 posto elektroenergetske proizvodnje u Hrvatskoj. Bez nuklearne energije ne možemo osigurati stabilni bazni izvor energije. Obnovljivi izvori energije nisu dostatni niti mogu osigurati stabilnost elektroenergetskog sustava", smatra Čorak.

Cijela regija okreće se nuklearnoj energiji

Prema njegovim riječima, cijela se regija polako okreće nuklearnoj energiji. "Svaka zemlja mora voditi računa i brinuti o svojoj energetskoj samodostatnosti. Treba pozdraviti suradnju među susjedima. Mi smo povezani na mrežu Europe. I naš drugi susjed, Srbija, ozbiljno razmišlja o izgradnji nuklearnih kapaciteta.

U regiji svi prepoznaju da se bez nuklearne energije ne može osigurati stabilnost energetskog sustava. Suradnja među susjedima, apsolutno da, ali to ne isključuje da Hrvatska treba imati vlastitu NE na vlastitom teritoriju", ponovio je.

Osvrnuo se i na nikad realizirani projekt nuklearke na hrvatskom tlu. "Naš izvorni dogovor s Republikom Slovenijom bio je oko izgradnje dviju nuklearnih elektrana, jedne na području Slovenije, druge na području Hrvatske. Mi smo realizirali našu obvezu po pitanju izgradnje NE Krško, sudjelovali smo s 50 posto učešća", rekao je.

"Sve pripremne aktivnosti za izgradnju drugog bloka u Hrvatskoj bile su u tijeku, ja sam vodio taj projekt. Mi smo sredinom 80-ih bili spremni, napravili smo kompletne pripreme. I u tome su Slovenci sudjelovali s 50 posto.

Dvije potencijalne lokacije

Tada se dogodila nesreća u Černobilu. To je bio upaljač, ali politički odnosi u Jugoslaviji uvjetovali su da Skupština SFRJ-a donese moratorij i zaustavi nuklearni program", prisjetio se Čorak. Smatra kako se opčinjenost obnovljivim izvorima energije pokazala nerealnom. "Do 2012. nuklearna opcija bila je dio hrvatske energetske strategije.

Nakon toga se to izgubilo. Mi trebamo energiju u svakom trenutku, a ne samo kada to prirodni uvjeti omogućavaju. Dakle, obnovljiva energija: da, ali oni moraju biti optimizirani i dobiti mjesto sa stabilnim izvorima energije", kazao je.

Čorak je spomenuo da u Hrvatskoj postoje dvije potencijalne lokacije za izgradnju nuklearnih elektrana. "Ministar Šušnjar najavio je da će Hrvatska biti otvorena za susjede, da mogu participirati u nuklearnom programu Hrvatske. Mi imamo dvije lokacije, jednu na Dunavu, jednu pored Zagreba.

To je ogromni potencijal. Lokacija na Dunavu jedan je od najznačajnijih prirodnih energetskih resursa koje Hrvatska ima", istaknuo je. Dodao je kako time Hrvatska može postati ključni element stabilnosti u regiji.

Troškovi izgradnje

"Nadam se da je Hrvatska to prepoznala i da će ići u tom pravcu. To ne isključuje našu suradnju na NE Krško 2, ali je pretpostavka i da će se prijatelji iz Slovenije uključiti u hrvatski nuklearni program", rekao je.

Govoreći o troškovima, naveo je primjere Južne Koreje i Kine. "Izgradnja takvih objekata varira u rasponu troškova 1 naprema 3. Nuklearna elektrana u Emiratima, koju je gradila Južna Koreja po američkoj tehnologiji, s nešto manje od 6000 MW izgrađena je za 24 milijarde dolara.

Danas su, pored Koreanaca, najuspješniji Kinezi, koji grade takve elektrane za svega pet godina, i to ispod ovih cijena koje sam spomenuo", pojasnio je. "Hrvatska ima pozitivno iskustvo na izgradnji NE Krško; uspjeli smo, u ono vrijeme, to izgraditi povoljnije nego što je bilo u Americi, a i što se tiče rokova bili smo povoljniji. Hrvatska ima stručni potencijal", zaključio je Čorak.