Znanstvenici uzgojili drevni organizam koji je porijeklo sveg života na Zemlji
SKUPINA istraživača razjasnila je znanstveni misterij uspješno uzgojivši drevni oblik života u laboratoriju i sada smo korak bliže otkrivanju svojih prvih predaka na Zemlji. Organizam koji je pronađen na dnu Arktičkog oceana 2010. godine nazvan je Lokiarchaeota prema podvodnom izvoru Loki’s Castle, gdje je i pronađen, piše RT.
Ono što je bilo posebno zanimljivo u vezi s ovim pronalaskom jest da je ovaj organizam bio vrsta mikroorganizma koji se naziva arheja (prabakterija), ali je imao karakteristike potpuno drugačijeg oblika života, eukariota. Eukarioti su organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri, a sve životinje i biljke koje su ikada postojale pripadaju toj kategoriji.
Zajednički predak?
Neko se vrijeme sumnjalo da je ovo posljedica zagađenosti lokaliteta, ali kada je skupina japanskih znanstvenika uspjela izolirati Lokiarchaeotu i uzgojiti je u laboratoriju, nestala je svaka sumnja.
Da bi ovo postigli, istraživači su 2006. godine skupili talog s dna mora, na dubini od 2533 metra u blizini obala Japana. Uzorci su nakon toga smješteni u staklene cijevi, a onda su im osigurane hranljive tvari kako bi se ustanovilo hoće li se razvijati. Nakon godinu dana pojavio se prvi mali znak da se Lokiarchaeota počela razvijati.
Nakon nekoliko godina, znanstvenici su razvili zdravu populaciju ovih neobičnih organizama. Nazvali ga kultivirani mikroorganizam Prometheoarchaeum syntrophicum, po Prometeju, koji je, prema grčkoj mitologiji, napravio glinene ljude. Daljnje testiranje dovelo je do zaključka da su se ovi organizmi razvijali samo u vezi s jednim ili dva druga mikroorganizma i da imaju duge pipke koji se rasprostiru iz njihovih tijela, ispod kojih su se drugi mikroorganizmi gnijezdili.
"Preobratio svoje partnere u bakterije"
Znanstvenici koji su se bavili proučavanjem neobičnog mikroorganizma iznijeli su pretpostavku da je ovaj prilagodljivi organizam preobratio svoje partnere u bakterije koje su koristile kisik kao važan element.
Ovaj ključni potez povećao je njihove šanse za preživljavanje i najvjerojatnije je utabao put načinu života koji poznajemo. Kako je još mnogo pitanja otvoreno, potrebno je detaljnije istraživanje ovog mikroorganizma, ali, po svemu sudeći, na dobrom smo putu da otkrijemo kako su funkcionirali naši prvi preci i kako se od njih razvilo toliko različitih vrsta organizama.
Istraživanje naziva Isolation of an archaeon at the prokaryote–eukaryote interface objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati