EUROPSKA unija mora početi izrađivati konkretne planove za suočavanje sa životom na kontinentu koji će zbog klimatskih promjena biti topliji za 4 Celzijeva stupnja, poručili su znanstveni savjetnici bloka. To bi značilo prihvaćanje da je svijet na putu katastrofalnog porasta temperature koji će daleko premašiti ciljeve dogovorene Pariškim klimatskim sporazumom i masovno poremetiti život Europljana, piše Politico.

"Europska klima se brzo mijenja. To nije dalek ili apstraktan rizik", rekao je Ottmar Edenhofer, predsjednik Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.

Kako se planet zagrijava, ekstremni vremenski uvjeti poput poplava i suša predstavljaju sve veću prijetnju europskom društvu, gospodarstvu i ekosustavima. Posljednjih godina deseci tisuća Europljana umrli su u toplinskim valovima. No, napori EU-a da se pripremi za sadašnje i buduće utjecaje globalnog zatopljenja su nedovoljni i fragmentirani te im nedostaje koherentna vizija, upozorio je Edenhofer.

"Europskoj uniji nedostaje zajedničko razumijevanje za što bi se trebala kolektivno pripremati, što dovodi do nedosljednih procjena klimatskih rizika koje često potkopavaju upravljanje rizicima", rekao je.

Četiri mjere

Prema mišljenju odbora, blok bi se trebao zaštititi pod pretpostavkom da će kontinent do 2100. godine biti 4 Celzijeva stupnja topliji nego u predindustrijskom dobu. Savjet odražava nedavni plan francuske vlade da se pripremi za Francusku topliju za 4°C.

Osim uspostave zajedničke početne točke priprema, odbor preporučuje četiri druge mjere za učiniti Europu otpornom na klimatske promjene - od postavljanja obvezujućih ciljeva pripreme do prijedloga da EU svoj proračun planira oko klimatskih rizika.

Savjeti odbora, neovisnog konzorcija viših znanstvenika zaduženih zakonom EU-a za izdavanje smjernica za klimatsku politiku, često se pokazuju utjecajnima. Njegovo izvješće iz 2023. godine, koje preporučuje cilj smanjenja emisija od najmanje 90 posto do 2040. godine, odigralo je veliku ulogu u poticanju institucija bloka da usvoje tu brojku kao svoj cilj.

"Naše preporuke usmjerene su na nadolazeće zakonodavstvo", rekao je Edenhofer.

Brojni rizici

Znanstvenici navode da će suše u južnoj Europi postati češće i intenzivnije što globalne temperature više rastu - prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (IPCC), više od trećine stanovništva regije suočit će se s nestašicom vode pri 2°C globalnog zatopljenja, dok 3°C udvostručuje taj udio. Ograničavanje zatopljenja ograničava ovaj rizik.

Kako bi se riješio preostali rizik, zemlje mogu uvesti mjere prilagodbe - poput poticanja poljoprivrednika da prijeđu na usjeve otpornije na sušu ili upravljanja potrošnjom vode. Što je zatopljenje gore, to je veća opasnost da se regije i gospodarski sektori više neće moći prilagoditi.

Sve što EU za sada ima je nejasna strategija prilagodbe iz 2021. Većina zemalja EU ima nacionalne planove prilagodbe ili zakone s relevantnim elementima, ali i Europska agencija za okoliš i Europski revizorski sud upozorili su da se zakonodavstvo uvelike razlikuje diljem bloka te da se neke strategije temelje na zastarjelim znanstvenim spoznajama.

Najgori scenarij

To nije dovoljno dobro, kaže savjetodavni odbor. Među pet preporuka, znanstvenici žele da EU razvije koherentnu viziju sa "sektorski specifičnim ciljevima prilagodbe, na primjer za 2030. i 2040. godinu", te da pronađe načine za upravljanje rastućim ekonomskim troškovima klimatskih katastrofa, na primjer, putem proračunskih i osiguravajućih mehanizama.

To se mora temeljiti na zajedničkom referentnom scenariju, kažu znanstvenici, preporučujući da se EU pripremi za globalno zatopljenje između 2.8°C i 3.3°C iznad predindustrijskih razina - što je u skladu s projekcijama koje "impliciraju oko 4°C zatopljenja za Europu", rekao je Edenhofer.

"Načelo predostrožnosti" zahtijeva od EU-a da se pripremi za taj scenarij i da također "testira otpornost" svog planiranja na još više scenarije zatopljenja, rekao je Edenhofer, s obzirom na neizvjesnosti oko globalnih napora za smanjenje emisija.