LEDENA ploha na Greenlandu prošle godine otopila se više nego ijedne prethodne otkako postoje mjerenja, pokazala je nova studija, što je još jedan znak pogubnih utjecaja zagrijavanja planete.

Istraživanje koje je u četvrtak objavljeno u znanstvenom časopisu Communications Earth and Environment, pokazalo je da je Grenland 2019. godine izgubio godišnji rekord od 532 milijarde tona leda, te da je samo tijekom lipnja nestalo 223 milijarde tona leda. Za usporedbu, od 2003. do 2016. godine, prosječno se otopilo oko 255 milijarde tona leda godišnje, piše CNN.

"Dokumentirali smo još jednu rekordnu godinu gubitka za Grenland. To nam pokazuje ne samo da je ledena površina izvan ravnoteže, nego i da će biti sve više i više ekstremnih godina u smislu gubitka", rekao je Ingo Sasgen, glaciolog Instituta za polarna i morska istraživanja Alfreda Wegenera i jedan od autora studije.

Ovaj izvještaj slijedio je studiju objavljenu prošli tjedan, koja je ukazala da je ledena površina na Grenlandu prešla točku bez povratka, te da se povlači u rapidnim skokovima, što dovodi do iznenadnih i nepredvidljivih porasta razine mora.

Grenland je autonomni teritorij Danske i najveći otok na svijetu.

Nalazi se između Atika i Atlantskog oceana, istočno od kanadskog arktičkog arhipelaga. Ledom je pokriveno 79 posto njegove površine. Grenlandska ledena ploha druga je najveća na svijetu nakon antarktičke, a njeno otapanje svake godine pridonosi porastu razine mora za jedan milimetar. Ali to će se pogoršavati kako se bude povećavala emisija stakleničkih plinova i zagrijavala planetu.

"Arktik se ljeti zagrijava jedan i pol puta brže od globalnog prosjeka", kaže Sasgen za CNN.

Grenland je 2019. izgubio 15 posto više leda nego prethodno rekordne 2012. godine, pokazala je studija. Iako se ledena površina ubrzano topi od 90-ih godina, izvještaj je pronašao nekoliko faktora zbog kojih je 2019. godina bila rekordna. Prošla je godina bila treća najtoplija otkako postoje mjerenja, a temperature površinskog zraka na Arktiku bila je druga najviša u 120 godina mjerenja.

Sasgen kaže da je porast temperatura povezan s malim snježnim padavinama, te toplim atmosferskim uvjetima s malo oblaka koji omogućavaju sunčevom zračenju bolji prodor u ledenu plohu i rekordno otapanje. Zanimljivo je da su dvije hladnije godine koje su prethodile 2019. donijele redukciju otapanja leda.

Satelitski podaci pokazuju da je gubitak leda na Grenlandu 2017. i 2018. bio manji nego u bilo kojem prethodnom dvogodišnjem razdoblju od 2003. do 2019. godine, a razlog tome su bila dva nenormalno hladna ljeta na zapadu Grenlanda, više snijega i zimski uvjeti na istoku.

Međutim, Sasgen kaže da ova dva hladna ljeta ne nadoknađuju dramatično otapanje 2019. godine. Izvještaj je pokazao da će se otapanje ledene mase nastaviti zbog zagrijavanja Arktika.

"Ovo ekstremno otapanje može dovesti do dodatnog povećanja gubitka ledene mase. To je zabrinjavajuće, ekstremi se povećavaju, a mi premalo znamo o tome kako će ledena ploha reagirati na još ekstremnije klimatske varijabilnosti", kaže Sasgen.

Predviđa se da će razina mora porasti za jedan metar do kraja stoljeća, potopiti obalna područja i izbrisati plaže i nekretnine. Bez izgradnje obrambene infrastrukture, otprilike 300 milijuna ljudi širom svijeta, ponajviše u SAD-u, Europi i Aziji, mogli bi izgubiti svoje domove zbog podizanja mora u sljedećih 30-ak godina. Obalne američke savezne države poput Floride, veliki gradovi kao što su London, Šangaj, Hong Kong, Dhaka u Bangladešu ili indijska Kolkata i cijeli pacifički otoci u riziku su zbog podizanja razine mora.

Sasgen kaže da je reduciranje razine ugljičnog dioksida jedina nada u usporavanje globalnog zagrijavanja i smanjivanje otapanja leda. Kao što mi na Rimljane gledamo kao na civilizaciju koja je osmislila kanalizacijski sustav, Sasgen smatra da trebamo razmisliti o tome kako će se na naše društvo gledati u godinama koje dolaze.

"Budemo li razmišljali o našoj civilizaciji za 2000 godina, kad ledena površina bude značajno manja i razina mora vjerojatno poraste nekoliko metara, naše će se društvo smatrati odgovornim za otapanje leda. Ovo neće trajati samo četiri godine ili 10 ili 100 godina, ovo je proces koji će potrajati jako dugo, a mi vidimo tek njegov početak", rekao je Sasgen.