ZNANSTVENICI iz SAD-a i Velike Britanije identificirali su stotine mutacija virusa koji izaziva bolest covid-19, piše BBC.

Ono što znanstvenici nisu uspjeli utvrditi je što to točno znači za širenje virusa u populaciji i koliko će učinkovito cjepivo biti jednom kada se otkrije.

Pitanje koje se postavlja je čini li neka od tih mutacija virus opasnijim i dovodi li do njegovog lakšeg širenja.

Preliminarno istraživanje u SAD-u pokazuje da je jedna mutacija - D164G - najdominantnija i mogla bi dovesti do toga da se bolest brže širi među ljudima, piše BBC. Ovo istraživanje još nije objavljeno u nijednom znanstvenom časopisu. Znanstvenici iz New Mexica utvrdili su da ova mutacija dovodi do toga da virus brže raste, ali posljedice toga još nisu jasne.

Znanstvenici iz nacionalnog laboratorija Los Alamos u New Mexicu pratili su promjene na 'šiljku' virusa koji mu daje specifični oblik koristeći podatke iz baze podataka GISAID. Zaključili su da je nešto posebno u vezi te mutacije zbog koje šiljak raste brže no učinci toga rasta nisu jasni.

Znanstveni tim analizirao je britanske podatke o pacijentima zaraženima koronavirusom u Sheffieldu. Iako im se činilo da ljudi s određenom mutacijom virusa imaju veće koncentracije virusa u uzorku nisu pronašli dokaze da su ti ljudi zbog toga bili bolesniji ili ostajali dulje u bolnici.

198 mutacija

Istraživanje koje je proveo University College London (UCL) utvrdilo je 198 mutacija virusa. Jedan od njegovih autora profesor  Francois Balloux kaže da mutacije same po sebi nisu loša stvar i da ništa ne pokazuje da virus SARS-CoV-2 mutira brže ili sporije od očekivanoga.

"Za sada ne možemo reći postaje li SARS-CoV-2 manje ili više smrtonosan ili zarazan".

Studija sveučilišta Glasgow, kojom su također analizirane mutacije, pokazuje da te mutacije ne rezultiraju različitim sojevima virusa. Zaključili su da u ovom trenutku cirkulira samo jedan tip virusa.

Praćenje malih promjena strukture virusa važno je za saznanja potrebna za razvoj cjepiva.

Primjerice u slučaju cjepiva protiv virusa gripe - taj virus toliko brzo mutira da se cjepivo svake godine mora prilagođavati određenom soju koji je u 'opticaju'.

Što mutacije znače za širenje virusa?

Mnoga od cjepiva protiv koronavirusa koja se sada razvijaju napadaju prepoznatljive šiljke virusa. Ideja je da će 'učenje' vašeg organizma da prepozna jedinstveno obilježje virusa pomoći da se izbori s čitavim virusom.

No, ako se šiljak mijenja razvoj cjepiva mogao bi biti manje učinkovit.

U ovom trenutku sve je još na razini teorije.

Znanstvenici nemaju dovoljno informacija što će značiti promjene u genomu virusa.

Dr Lucy van Dorp, s londonskog UCL-a, i koautorica studije kaže da bi analiziranje velikog broja virusnih genoma moglo biti "od neprocjenjive vrijednosti za napore u razvoju lijekova".

No, dodaje: "Obožavam genome, no postoji granica informacija koje oni mogu pružiti".