ZNANSTVENICI su uspjeli izvući genom star milijun godina iz zubi mamuta pronađenih 1970-ih u sibirskom permafrostu.

Stručnjaci do sada nisu bili sigurni može li drevna DNK opstati dulje od milijun godina. Kada neki organizam umre, njegovi se kromosomi raspadnu na dijelove koji s vremenom postaju sve kraći. Lanci DNK nakon nekog vremena postanu toliko mali da čak ako se i izvuku iz uzorka, u sebi ne sadrže korisne informacije.

Genetičar Ludovic Orlando iz Centru za antropobiologiju i genetiku u Toulouseu u Francuskoj i njegovi kolege su uspjeli izvući informacije iz kosti konja stare između 560.000 i 780.000 godina te su se zapitali može li se to isto napraviti i s još starijim uzorkom. Pogotovo su bili optimistični glede nekog uzorka koji je sačuvan u permafrostu jer konstantno niske temperature vječnog leda usporavaju fragmentaciju DNK.

San star deset godina

Love Dalen, evolucijski genetičar iz Švedskog prirodoslovnog muzeja (SMNH) u Stockholmu, bavi se sekvenciranjem starih ostataka mamuta od 2007. godine, a nedavno je uspio ostvariti san genetičara iz Francuske.

Njegov tim je sekvencirao uzorke, jedan vunenog mamuta (mammuthus primigenius) i dva stepskog mamuta (mammuthus trogontherii), koje je 1970-ih iskopao ruski paleontolog Andrej Šer.

Dalen se nadao da bi DNK iz uzoraka mogao dati neke odgovore na pitanja o evoluciji vunenih mamuta, ali je bio vrlo sumnjičav zbog kvalitete uzoraka. Naime, već je ranije imao loših iskustava s mnogo mlađim ostacima nađenim u permafrostu, piše Nature.

"Nije sve što se nalazi u vječnom ledu očuvano. Velika većina uzoraka ima bezvezni DNK", kazao je.

Rezultati sekvenciranja

I doista, dva od tri kutnjaka mamuta starih više od milijun godina sadržavala su toliko malo DNK da je Dalen skoro odustao od daljnjeg istraživanja Šerovih nalaza.

No zahvaljujući napretku u tehnologiji sekvenciranja i bioinformatike, njegov tim je naposljetku uspio izvući 49 milijuna baznih parova nuklearne DNK iz najstarijeg uzorka, pronađenog u blizini sela Krestovka, i 884 milijuna baznih parova iz drugog zuba koji pripada uzorku nazvanom Adycha.

DNK analiza je pokazala da je uzorak iz Krestovke star 1.65 milijuna godina, a uzorak Adycha oko 1.3 milijuna. Ova dva najstarija zuba su izgleda pripadala stepskim mamutima, europskoj vrsti za koju se smatra da je prethodila vunenim i kolumbijskim mamutima.