Foto: Getty Images

BIVŠA vojnikinja Sjeverne Koreje u razgovoru za BBC otkrila je kako je izgledao njezin život u vojsci u kojoj je služila gotovo 10 godina.

Uvjeti su bili toliko teški da je većina žena u vojsci nakon pola godine službe zbog prevelike količine stresa i pothranjenosti prestala dobivati menstruaciju, a osim toga, mnoge od njih su silovane. 

Smrdljivi madraci, zmije i žabe na kupanju

Lee So-yeo, koja je nakon desetogodišnje službe u vojsci Sjeverne Koreje prebjegla u Južnu Koreju, ispričala je kako se još uvijek sjeća smrada betonskih baraka u kojima su vojnikinje bile smještene.

"Dosta smo se znojile. Madraci na kojima smo spavali su bili od trupova riže, ne od pamuka. Svi tjelesni mirisi i znoj upijali su se u madrace . Nije bilo ugodno", prisjetila se i dodala kako je jedan od razloga tome bilo loše stanje kupaonica, koje zapravo nisu ni imale u pravom smislu te riječi.

"Kao ženi, jedna od najtežih stvari je to da se ne možete otuširati kako spada. Posebno zato što nismo imale tople vode. Oni su nam spojili jedno crijevo na planinski potok i voda nam je stizala direktno iz njega. Uz vodu, kroz crijevo su nam upadale i zmije i žabe", dodala je Lee So-yeon.

Za BBC je ispričala i kako je svaka od vojnikinja dobila mali ladičar u koji je mogla spremiti svoje uniforme. Na vrhu svakog ladičara svaka od njih imala je dvije uokvirene fotografije. Na prvoj je bio Kim Il-sung, a na drugoj njegov sin, sadašnji vladar, Kim Jong-un.

Odluka o odlasku u vojsku

So-yeon sada ima 41 godinu, a osim nje i brojne druge žene iz obitelji bile su u vojsci. Kada je 90-ih došlo do gladi u Sjevernoj Koreji, ona se odlučila prijaviti u vojsku kako bi svakog dana imala barem jedan siguran obrok, a isto su napravile i brojne druge žene.

Danas je pak u Sjevernoj Koreji služenje vojske obvezno za sve žene. Ta država propisala je vojni rok za žene, koji mora trajati najmanje sedam godina, a obvezni vojni rok propisan je i za muškarce. Mora trajati najmanje deset godina i ujedno je to najduži obvezni vojni rok na svijetu.

Procjenjuje se kako je oko 40 posto žena u dobi između 18 i 25 godina u Sjevernoj Koreji u vojsci, a očekuje se kako će taj postotak porasti jer je vojska za žene postala obvezna prije dvije godine.

Ipak, oni koji "imaju posebne vještine", poput dara za glazbu ili su dobri sportaši, imaju šansu za oslobođenje od služenja vojnog roka.

Lee So-yeon imala je 17 godina kada je odlučila otići u vojsku i tada je bila zadovoljna životom u vojsci koji je uključivao, primjerice i sušilo za kosu. Iako ga nije mogla često koristiti jer često nije bilo struje.

Gubitak menstruacije

Rutine za žene i muškarce bile su uglavnom iste u vojsci, piše BBC. Žene su ipak imale kraće fizičke treninge jer se od njih očekivalo da obave kućanske poslove poput čišćenja i kuhanja.

Od muškaraca se nije očekivalo da to rade. Autorica Morillot kaže kako je Sjeverna Koreja društvo kojim vladaju muškarci i u kojemu su važne tradicionalne uloge spolova.

I dalje se vjeruje kako je ženama mjesto u kuhinji, dodala je.

Lee So-yeon pak priča kako je takav naporan režim ubrzo uzeo danak njoj, ali i drugim vojnikinjama.

"Nakon šest mjeseci do godine dana u službi više nismo dobivale menstruaciju jer smo bile pothranjene i pod stresom", rekla je i dodala kako im je zapravo drago da više nisu imale menstruaciju.

"Žene su govorile kako im je drago jer je stanje bilo tako teško, da bi menstruacija sve samo pogoršala", ispričala je za BBC.

Rekla je i kako im vojska nije osigurala higijenske potrepštine, pa su stoga morale više puta koristiti iste uloške ili su pak koristile pamučne uloške.

"Žene i dan-danas koriste tradicionalne uloške od pamuka. Njih treba isprati svake noći, da to muškarci ne bi vidjeli, pa su se žene ustajale rano ujutro kako bi ih oprale", dodala je.

Autorica Morillot potvrdila je ove navode, rekavši kako je nedavno razgovarala s vojnikinjama i kako je jedna djevojka u dobi od 20 godina izjavila kako zbog preteških treninga već dvije godine nema menstruaciju.

Ipak, kada je objavljeno da će vojska biti obvezna za žene, vlada je objavila i kako će ženama osigurati higijenske potrepštine.

Seksualno zlostavljanje

Autorica Morillot kaže kako je s vojnikinjama razgovarala o silovanju. "Većina njih je rekla kako se to dešava drugim ženama", rekla je i dodala kako joj niti jedna nije rekla da se dogodilo njoj.

Lee So-yeon je za BBC izjavila kako ona nije silovana, ali kako jesu brojne druge žene koje su služile vojsku s njom.

"Zapovjednik bi ostao u svojoj sobi nakon smjene i silovao bi vojnikinje koje su služile pod njegovim zapovjedništvom", rekla je.

Iako je prema zakonima Sjeverne Koreje kazna za silovanje sedam godina zatvora, Juliette Morillot kaže kako je problem u tome što nitko nije spreman svjedočiti u tim slučajevima, pa silovatelji prolaze bez kazne.

Dodala je i kako je nasilje u obitelji i dalje široko prihvaćeno u sjevernokorejskom društvu te kako se ne prijavljuje, a isto je sa zlostavljanjem u vojsci.

Lee So-yeon služila je u bazi u blizini granice s Južnom Korejom, a vojsku je odlučila napustiti kada je imala 28 godina. Kada je istupila iz službe, uvidjela je da ima financijskih poteškoća i 2008. godine odlučila je pobjeći u Južnu Koreju.

U prvom pokušaju bijega uhvaćena je na granici s Kinom te je poslana u zatvorski kamp na godinu dana.

U drugom pokušaju, nedugo nakon što je izašla iz zatvorskog kampa, preplivala je rijeku Tumen i prešla u Kinu. Tamo se na granici našla s čovjekom koji joj je pomogao da iz Kine dođe u Južnu Koreju.

Jesu li priče prebjega istinite?

Autorica knjige "Skrivena revolucija Sjeverne Koreje", Jieun Baek, izjavila je za BBC kako je glad 90-ih godina donijela posebno teško vrijeme za žene u Sjevernoj Koreji.

"Bilo je to posebno teško vrijeme za žene u Sjevernoj Koreji. Sve više njih je stupalo u radni odnos i sve više njih je bilo podložno maltretiranju. Posebice zlostavljanju i seksualnom nasilju", poručila je.

Juliette Morilott, koja je napisala knjigu "Sjeverna Koreja u 100 pitanja" i Jieun Baek potvrdile su kako se priča Lee So-yeon slaže s drugim pričama vojnikinja koje su čule, ali upozoravaju i na to kako treba biti na oprezu s pričama osoba koje su prebjegle iz Sjeverne Koreje.

"Velika je potražnja za informacijama iz Sjeverne Koreje. Gotovo dovodi do toga da potiče ljude na pretjerivanje u svojim pričama o toj zemlji, posebno ako im je plaćeno za razgovor. Brojni prebjezi koji se ne žele medijski eksponirati kritični su prema 'medijskim prebjezima'. Važno je i to imati na umu", poručila ja Baek. BBC pak naglašava kako Lee So-yeon nije plaćena za intervju koji im je dala.