index.hr index.hr

Židove s Istanbulom veže 500 godina zajedničke povijesti

12:17, 16. studenoga 2003.
ŽIDOVI su u Turskoj živjeli uglavnom u miru sve otkako su njihovi preci pobjegli pred španjolskom inkvizicijom, ali automobili bombe koji su u subotu eksplodirali ispred dviju sinagoga u Istanbulu pokazali su ranjivosti židovske zajednice u Turskoj.

U napadu su poginule najmanje 22 osobe, a ranjeno ih je više od 300, što je uzdrmalo malu židovsku zajednicu u Turskoj. Veliki broj pripadnika židovske zajednice u Turskoj ipak ističe da ih taj incident neće otjerati iz njihovih domova u Istanbulu, gradu koji je njihov dom već više od 500 godina

"Mi smo zajednica stara 500 godina, mi smo dio ove nacije. Ljudi su možda prestrašeni, ali neće otići", kazao je Sabi Baruh, rođen u povijesnoj židvoskj četvrti Galata u blizini glavne istanbulske sinagoge Neve Shalom, koja je u subotu bila poprište napada.

"Nasilje se dešava svugdje. Bomba eksplodira u Izraelu i pogine 50 ljudi. Gdje bih ja onda mogao otići?", pita se njegov sin Edi, te ističe da židovi u Istanbulu žive u miru sa svojim susjedima muslimanima.

U Istanbulu živi oko 25.000 židova a još nekoliko tisuća živi ih u gradu Izmiru. Manje židovske zajednice djeluju u Ankari, Antakyiji, Adani i Bursi.

Arheolozi su u Turskoj pronašli židovske relikte koji datiraju iz IV. stoljeća prije anše ere, ali većina današnjih židova u Turskoj potomci su sefarada koji su pobjeli iz Španjolske i Portugala 1492. gdoine, nakon što su odbili prijeći na kršćanstvo.

Otomanski sultan Bajazid II. bio je među prvima u svijetu koji je iberskim židovima ponudio utočište. U relativno tolerantnom multi-etničkom ozračju Otomanskog carstva, židovi su formirali odvojenu elitnu klasu društva. Oni su radili kao diplomati, liječnici i trgovci.

Na početku XX. stoljeća u Turskoj je živjelo pola milijuna židova. Nakon pada Otomanskog carstva na kraju Prvog svjetskog rata, veliki broj turskih židova otišao je u Europu i Južnu Ameriku.

Sekularna Turska republika proglašena 1923. zabranila je svaki oblik vjerskog obrazovanja, a hebrejski je jezik gotovo dvadeset godina bio zabranjen.

Turska je svoja vrata otvorila stotinama židova, većinom akademika i znastvenika, koji su tijekom Drugog svjetskog rata bježali pred nacističkim progonima, ali je istovremeno turskim židovima nametnula "poreze na bogatstvo". Veliki broj turskih židova zbog toga je nakon rata otišao u Izrael i SAD-a.

Oni koji su ostali danas spadaju među najuspješnije poslovne ljude Turske.

Židovska zajednica u Istanbulu izdaje tjedne novine Shalom, na turskom i ladinu, jeziku sefarada.

U Istanbulu ima 17 sinagoga, od čega se tri nalaze u četvrti Galata.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara