SELVER Hrustić iz Bosne i Hercegovine, koji se pridružio ruskoj vojsci, zarobljen je u Ukrajini, gdje je dao iskaz za ukrajinski portal UNITED24 Media. Njegov otac Fahrudin Hrustić izjavio je za Detektor kako ne odobrava sinov odlazak u rat, ali da mu je najvažnije da je živ.

"Odlazak u rusku vojsku ne odobravam." Ovako je svoju izjavu za Detektor započeo Fahrudin Hrustić, čiji se sin Selver trenutačno nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini.

"Ja nisam ni za kakav rat, nije trebao otići. Ali donio je odluku i otišao je. Ponosan sam na njega što je samostalno donio odluku i ja se ne petljam u te odluke", rekao je Fahrudin Hrustić u telefonskom razgovoru.

Ukrajinski mediji objavili ispovijest 

Ukrajinski portal UNITED24 Media objavio je 17. siječnja ispovijest Selvera Hrustića iz BiH, koji je rekao da se ruskoj vojsci pridružio u rujnu 2025. godine. Njega su, kako se navodi, nepoznatog datuma zarobile ukrajinske snage.

U objavi se navodi da je to bio njegov način da pobjegne od, kako se tvrdi, problema sa zakonom koje je imao u Europi, ne precizirajući gdje.

UNITED24 Media dio je inicijative koju je 2022. godine pokrenuo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a koordinira je tim Ministarstva digitalne transformacije Ukrajine.

"Nije rekao da je u vojsci. Rekao je da je u Moskvi"

Fahrudin Hrustić, koji nije znao da mu je sin ratni zarobljenik, kazao je da je iznenađen činjenicom da mu je sin završio u vojsci i zarobljeništvu te da mu je prva pomisao bila "zašto me nije pitao".

Objasnio je i da je njegov sin otišao u Rusiju "negdje u devetom mjesecu" 2025. godine.

"Čula se moja supruga s njim u prosincu, razgovarala je s njim. Nije rekao da je u vojsci. Rekao je da je u Moskvi. (...) Govorio je da je u nekoj tvrtki. (...) Nisu se čuli nekih 15 dana", rekao je.

Na kraju razgovora kazao je da od vlasti BiH ne očekuje ništa jer im "nikada nije vjerovao".

"Ali najvažnije mi je sada da je on živ", poručio je.

Na upit Detektora o ovom slučaju, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nije stigao odgovor, a na upite i pozive nije odgovarao ni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

Od početka invazije 2022. godine, ovo je ujedno prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon sudjelovanja u ruskoj vojsci.

"Obećano mi je da neću biti na bojištu"

Selver Hrustić je u svom svjedočanstvu za ukrajinski medij rekao da mu je obećan odvjetnik nakon služenja šest mjeseci u ruskoj vojsci, kao i da neće biti raspoređen na bojište. Umjesto toga, navodi se, poslan je na po život opasnu misiju u Ukrajinu.

Hrustić je rekao da je ugovor potpisao s ruskim Ministarstvom obrane te da drugima ne preporučuje prijavljivanje u rusku vojsku.

"Tijekom dana pošalju vam pola litre vode i jednu ili dvije male konzerve mesa. Dvoje ljudi, vi i vaš kolega, dijelite pola litre vode i malo hrane", pojasnio je Hrustić u intervjuu na engleskom jeziku.

Naveo je i da se 80 posto ljudi nije vratilo iz Petrpovlivke, koja se nalazi istočno od ukrajinskog grada Kupjanska i pod stalnim je napadima ruskih snaga. Hrustić je rekao i da su šanse za preživljavanje svega deset posto.

Ratovanje na stranim ratištima za državljane BiH kažnjivo je zakonom.

Susjed: Uvjerenja zbog kojih je išao su vjerska

U razgovoru za Detektor, Hrustićev poznanik i susjed, čije je ime poznato redakciji, kazao je da je on krajem ljeta 2025. godine govorio kako želi otići u Rusiju.

"Njegova uvjerenja zbog kojih je išao gore bila su vjerska. Bizantinci, sveti ratovi i slično. Muslimani i pravoslavci protiv Zapada. Vjerovao je da čini pravu stvar boreći se za Rusiju (...) Vjerovao je da je Putin u pravu, da je dobar vođa i lider te da svi mi griješimo", rekao je Hrustićev poznanik.

"Sada govori suprotno – da to ipak nije tako kako je mislio da će tamo biti", zaključio je Hrustićev poznanik nakon što je pogledao video koji je objavio United24.

Objasnio je i da je Hrustić određeno vrijeme proveo u azilu u Njemačkoj, što je Detektoru potvrdio i otac zarobljenog Hrustića.

"Onda se izvukao, došao ovdje (u BiH) i govorio kako planira otići u Rusiju, ali da ne zna kako će se prebaciti. A prijatelj mi je rekao da je otišao, u devetom ili desetom mjesecu prošle godine", ispričao je.

Tragovi na društvenim mrežama

Na Facebooku postoji nekoliko profila pod imenom Selver Hrustić, a na jednom od njih naslovna fotografija je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Da Hrustić nije prvi put otišao u Rusiju 2025. godine pokazuju neke njegove objave iz 2022., na kojima ga je Detektor locirao u Rusiji. Na jednoj od fotografija, objavljenoj na Facebooku u lipnju 2022. godine, Hrustić se nalazi ispred katedrale svetog Izaka u Sankt Peterburgu, najveće crkve u tom ruskom gradu.

Također, još jedna objava s ove društvene mreže iz kolovoza iste godine prikazuje Hrustića u Moskvi. Ovoga puta nalazio se ispred prepoznatljivih građevina Kremlja tijekom noćne šetnje, a fotografiju je objavio u grupi obožavatelja kćeri Brucea Leeja iz njemačkog grada Passaua.

Detektor nije mogao neovisno potvrditi kada su fotografije točno nastale.

Osim društvenih mreža, novinari Detektora Hrustića su u Rusiji uspjeli locirati i pomoću aplikacije za dostavu hrane "Dostavista – kurirski poslovi", čijim se autorima Hrustić putem Googleove trgovine aplikacija u travnju 2022. godine požalio da ne može preuzeti aplikaciju.

Hrustić je na Facebooku naveo da je iz Zenice i da trenutačno živi u Njemačkoj.

Na Facebooku pratio profile AfD-a

Taj profil među prijateljima ima desetak profila njemačke Alternative za Njemačku (AfD), ekstremno desne političke stranke u toj zemlji, koju prate kontroverze zbog bliskih veza s Kremljem.

Detektor je analizirao i neke od komentara koje je Hrustić ostavljao ispod drugih Facebook objava, a u jednom od njih prije tri godine Ukrajince je nazvao "ruskom nacijom", što je argument koji koriste ruski ekstremisti kako bi opravdali invaziju.

Novinar ukrajinskog javnog emitera Suspilne iz Kijeva Andrew Pogorilyi pratio je objave o razmjenama ratnih zarobljenika, navodeći da je to redovita praksa od početka invazije na Ukrajinu.

Za Detektor je objasnio da razmjene uključuju ratne zarobljenike i civile, prema popisima koje dogovore obje strane, što je bilo posebno vidljivo tijekom 2025. godine.

"Rusija ne traži razmjenu stranih zarobljenika

Naveo je i da je malo vjerojatno da takve razmjene mogu uključivati ikoga osim državljana dviju zaraćenih zemalja, bez obzira na velik broj dobrovoljaca koji dolaze na to ratište.

"Rusija ne uključuje strane državljane u standardne razmjene i često izbjegava prebacivanje takvih osoba u Ukrajinu, koristeći ih kao polugu za vlastite političke ciljeve", dodao je Pogorilyi.

Pogorilyi je pojasnio da iz Rusije ne postoje nikakve inicijative ni kada je riječ o razmjeni zarobljenika koji su iz drugih zemalja dobrovoljno došli u Ukrajinu kako bi pomogli borbu protiv invazije.

U nedavnom istraživanju Detektor je otkrio kako izgleda proces regrutacije dobrovoljaca s Balkana putem društvenih mreža te tko su osobe koje organiziraju te aktivnosti u Rusiji i Ukrajini.

Neki od dobrovoljaca sumnjiče se i za ratne zločine u Ukrajini. Kako je Detektoru potvrđeno iz ukrajinskog Državnog tužiteljstva, ta je institucija 2024. godine od BiH zatražila informacije o 12 neimenovanih državljana BiH koji se sumnjiče za ratne zločine u toj državi. Informacije o njihovu statusu, kako su naveli, nisu dobili.