DILJEM latvijske prijestolnice Rige, deseci zgrada prošarani su upadljivim zelenim znakovima koji prikazuju stiliziranu obitelj i natpis "patvertne", što znači sklonište.

Postavljeni posvuda, od art deco zgrada do drvenih vrata, ovi znakovi upozoravaju stanovnike na mjesta za skrivanje u slučaju napada i postali su jedan od mnogih simbola spremnosti na rat u ovom šarmantnom gradu koji s nervozom gleda prema svom istočnom susjedu, Rusiji, piše NBC News.

Strahovi na istočnom krilu NATO-a

Nakon niza nedavnih upada zrakoplova duž istočnog krila NATO-a i sumnjivih dronova koji su zatvorili zračne luke u nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku, Dansku i Norvešku, strahovi od ruske agresije rastu u Latviji i njezinim baltičkim susjedima, Estoniji i Litvi. Ove zemlje već je duboko uznemirio moskovski rat u Ukrajini.

"Mi smo na prvoj crti. Mi smo zemlje istočnog krila. Susjedi smo Rusije, agresivne zemlje", rekao je Andris Sprūds, latvijski ministar obrane, za NBC News ranije ovog mjeseca na Riškoj konferenciji. Dodao je kako je Latvija, koja je ranije ove godine pokrenula inicijativu za dronove, do određene mjere "već razvila određenu otpornost" u suočavanju s bilo kakvom agresijom Kremlja.

"Prvi hitac sljedećeg rata neće biti tenkovi. Bit će to kibernetički napad"

Drugi sudionici konferencije otvoreno su govorili o mogućnosti izravnog sukoba između NATO-a i Rusije. U panel diskusiji, Matthew Whitaker, američki veleposlanik pri organizaciji, javno je teoretizirao o oružanim sustavima, uključujući dalekometne projektile i strateške bombardere, koji bi se mogli koristiti protiv snaga Kremlja. No, također je naglasio da moderno ratovanje počinje prije nego što se rasporede trupe.

"Prvi hitac sljedećeg rata neće biti tenkovi kroz Suwalki jaz", rekao je u zasebnom intervjuu, misleći na uski kopneni koridor koji se smatra potencijalnom točkom napada. "Bit će to kibernetički napad. Bit će to onesposobljavanje zračnih luka ili kritične infrastrukture." Whitaker je pohvalio baltičke zemlje zbog ulaganja u obranu, rekavši: "Zemlja poput Latvije to trenutno sigurno radi najbolje u klasi."

Admiral Rob Bauer, bivši predsjedavajući vojnog odbora NATO-a, također je sugerirao da bi se novi sukob s Rusijom vodio "na drugačiji način", ističući da, za razliku od Ukrajine, NATO posjeduje snažne zračne i pomorske snage.

Priprema civilnog društva

Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta, priznala je da je "predugo" trebalo drugim nacijama da poslušaju baltičke države, koje su desetljećima upozoravale na rusku prijetnju. Airis Rikveilis, savjetnik za nacionalnu sigurnost latvijske premijerke, istaknuo je da se njegova zemlja ne fokusira samo na vojne sposobnosti, već i na pripremu civilnog društva.

"Ovo neće biti 1940. godina", rekao je, misleći na sovjetsku okupaciju. "Ako ta bitka počne sutra, bit ćemo spremni boriti se sutra s onim što imamo."

Nakon invazije na Ukrajinu, Latvija je postavila ogradu duž granice s Rusijom, odvojila se od zajedničke elektroenergetske mreže i provela simbolične promjene, poput rušenja sovjetskog spomenika pobjede u Rigi i preimenovanja ulice u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo u Ulicu ukrajinske neovisnosti.

Obnova mreže skloništa

Linda Ozola, donedavna zamjenica gradonačelnika Rige, nadzirala je obnovu mreže skloništa. Njezin tim pretraživao je arhive kako bi pronašao stare planove i lokacije, od kojih su mnoge propale.

Hitne službe identificirale su stotine postojećih skloništa, a zakonodavstvo je ažurirano kako bi se omogućila izgradnja novih. Njihove lokacije sada su dostupne putem web stranice i mobilne aplikacije.

Dio sredstava za poboljšanje infrastrukture civilne zaštite osiguran je sporazumom vrijednim 85 milijuna eura. Grad je također počeo prikupljati zalihe za hitne slučajeve. "Istina nije dobra jer imamo ludog susjeda koji želi uništiti našu zemlju. I susjed to zapravo ne skriva", rekla je Ozola. "Nisu fizički prešli granicu, ali su prešli zračni prostor i presjekli našu kritičnu infrastrukturu u Baltičkom moru."