U HRVATSKOJ se trenutno nalazi oko 20.000 ukrajinskih izbjeglica, od kojih je pola djece. Među odraslom populacijom ostaje oko pet do šest tisuća njih koji se mogu zaposliti, što je dobro za Hrvatsku koja treba radnu snagu, i u sektorima s niskom stručnom spremom i u onima s visokom.

Riječi su to koje su se mogle čuti jučer na konferenciji povodom projekta "Inicijativa privatnog sektora za integraciju izbjeglica iz Ukrajine". Projekt je to koji je pokrenula Europska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) u suradnji sa zakladom Solidarna i udrugom Svoja, a u potpunosti je financiran od donacija.

Preko udruge Svoja u Hrvatskoj se zaposlilo već preko 200 Ukrajinaca, od čega veliku većinu čine žene, a velik broj njih radi u kompanijama Studenac, Mlinar i Pan Pek, koje su se također pridružile projektu.

Jednostavnije pozicije

"Ideja iza inicijative je osigurati osnaživanje ukrajinskih izbjeglice i žena, osigurati im poslove na temelju njihovih postojećih vještina, poboljšati te vještine i unaprijediti ekonomski razvoj Hrvatske", rekla je regionalna direktorica EBRD-a za centralnu Europu Victoria Zinčuk.

Ukrajinci na hrvatskom tržištu rada trenutno zauzimaju neke jednostavnije pozicije jer ne poznaju jezik. To su pozicije u turističkom sektoru, u prodaji ili u restoranskom području, objasnila je Irina Pronenko, stručnjakinja za zapošljavanje iz udruge Svoja.

"Žene koje su došle u Hrvatsku, a njih je oko 86 posto, došle su s djecom koja pohađaju škole i vrtiće. Hrvatsko društvo ih je jako dobro primilo, i njih i njihovu djecu. Uključili su se u hrvatsko društvo te se osjećaju dosta dobro i sigurno u usporedbi s izbjeglicama u drugim državama, tako da je Hrvatska dobar izbor za Ukrajince", objasnila je Pronenko.

Pokrenuli vlastite biznise

Kazala je i da su mnogi pokrenuli i vlastite biznise. To su uglavnom ljudi koji su imali svoje firme i obrte u Ukrajini i htjeli su se nastaviti baviti time, a u tome im je puno pomogao Plavi ured, koji je pružio konzultacije za više od 60 Ukrajinaca među kojima, napominje, ima i IT stručnjaka.

"Zaposlili smo više od 200 Ukrajinaca, uglavnom žena. Dosta njih želi naučiti jezik, dobiti posao i planirati život u Hrvatskoj. Ima ljudi koji su tamo izgubili kuće, imovinu. Žene koje su izgubile sve, vide priliku u ostanku", rekla je Pronenko.

Najveći problem im je jezik, a udruga Solidarna im je od početka rata organizirala više od 1000 sati hrvatskog jezika. Drugi je veliki problem snalaženje s hrvatskim institucijama, kao i njihova sporost.

Problem nostrifikacije diploma

"Ono što je izraziti problem je nostrifikacija diploma. To je jako sporo u Hrvatskoj, tako da trenutno imate nekoliko desetaka doktora koji su primorani raditi kao konobari iako u Hrvatskoj fali doktora, a trenutno, po ubrzanom postupku, nostrifikacija diploma traje oko dvije godine", upozorio je direktor zaklade Solidarna Ivan Blažević.

Napominje da, unatoč inicijativama privatnog i civilnog sektora, institucije ne prate integraciju u tržište rada. "Doktorima je uvjet da moraju znati barem B1 ili B2 razinu hrvatskog jezika, no to nije problem jer im se može organizirati tečaj. Kod ovih izrazito specijaliziranih zanimanja, poput stomatologa ili liječnika, treba se položiti nekakav ispit, pa tu onda nije problem samo HZZ-a, nego i komora koje provode taj ispit, tako da zapravo je sve stvar u brzini", kaže i dodaje da u EU postoji puno bolja praksa, posebice u Njemačkoj i Poljskoj, koje su primile najveći broj izbjeglica.

U Mlinaru 15 posto radnika stranci

U Studencu trenutno rade 24 izbjeglice iz Ukrajine, a kompanija ima plan zaposliti ih više. Michal Halwa, član Uprave za financije iz kompanije, kaže da im je trenutno lako zapošljavati Ukrajince jer je postupak lakši nego s drugim strancima.

"Cijenimo njihovu motivaciju i pozitivnu energiju. Jezik je barijera, posebice u trgovinama gdje su u kontaktu s ljudima, no nije toliko veliki problem jer su slavenski jezici bliski. Trenutno im možemo ponuditi ugovore za stalno i sezonski rad, no najčešće ih primamo za stalno", kaže Halwa.

"Mi također izbjeglicama nudimo rad na neodređeno vrijeme i postupamo prema njima kao prema i ostalim zaposlenicima. Mogu reći da to dobro utječe na timsku dinamiku i sve skupa nas priprema na to da će naša radna mjesta i okoline izgledati drugačije; da neće svi znati sve riječi hrvatskog, nego da ćemo nekome dati neki glosar od 200 riječi i da je dovoljno da zna reći burek, dobar dan i 2 i pol eura. Kupci na to dobro reagiraju, nije bitan samo jezik", rekla je izvršna direktorica ljudskih potencijala u Mlinaru Petra Glasnović.