DONJI dom španjolskog parlamenta danas je prvi put dopustio govore na regionalnim jezicima, u sklopu dogovora o izboru socijalističke predsjednice i uz snažne kritike konzervativnih zastupnika.

Zastupnici su koristili slušalice kako bi slušali prijevode govora na katalonskom, baskijskom i galicijskom jeziku dok su raspravljali o izmjeni pravila kako bi se omogućilo njihovo korištenje, što je prethodno bilo zabranjeno u donjem domu, ali djelomično prihvaćeno u Senatu.

Reforma je usvojena sa 176 glasova za, 169 protiv i dva suzdržana.

Zastupnik iz Galicije prvi put progovorio materinjim u parlamentu, zbog toga 33 zastupnika otišla

Reuters to povezuje s pokušajem vršitelja dužnosti premijera Pedra Sancheza da dobije podršku katalonskih separatista za formiranje vlade. Sanchezova privremena vlada također je zatražila od Europske unije da tri jezika postanu službeni u institucijama Unije.

Jose Ramon Gomez Besteiro, socijalistički zastupnik iz sjeverozapadne regije Galicije, prvi je progovorio na svom materinjem galicijskom, a prekinula ga je zastupnica krajnje desnog Voxa Pepa Millan koja se tome usprotivila.

Nakon što ju je predsjednica parlamenta opomenula, Voxova 33 zastupnika napustila su dvoranu ostavivši slušalice na mjestu na kojem obično sjedi Sanchez.

Zastupnici konzervativne Narodne stranke (PP) odbili su koristiti slušalice.

Sanchez pokušava pridobiti regionalne stranke za podršku novom premijerskom mandatu

Nova mjera dogovorena je 17. kolovoza u zamjenu za potporu kandidaturi Francine Armengol za predsjednicu donjeg doma parlamenta. Njezin izbor bio je prvi korak u Sanchezovim pokušajima da pridobije regionalne stranke za podršku novom premijerskom mandatu.

Morat će pričekati do kraja rujna da njegov konzervativni protukandidat Alberto Nuñez Feijoo iz PP-a pokuša osigurati mjesto premijera jer je njegova stranka bila relativni pobjednik izbora u srpnju. Feijoo, koji govori i galicijski jezik, dosad nije uspio dobiti dovoljnu podršku za većinu.

Država je tijekom diktature Francisca Franca onemogućavala javnu upotrebu regionalnih jezika

Javnu upotrebu regionalnih jezika država je onemogućavala tijekom diktature Francisca Franca. Nakon Francove smrti 1975., demokratska je vlast u regionalne ustave unijela odredbu po kojoj su baskijski, galicijski i katalonski, uz španjolski, službeni jezici u svojim regijama.

Korištenje tih jezika dugo je točka prijepora između španjolske nacionalističke desnice, koja zagovara centraliziranu viziju zemlje, i drugih stranaka, koje žele osnažiti regionalna prava i raznolikost.

Procjenjuje se da devet milijuna ljudi govori katalonski, tri milijuna galicijski, a oko 750 tisuća baskijski jezik.