BROJNI zastupnici danas su u Saboru podržali akciju Odbora za ravnopravnost spolova u povodu jučerašnjeg obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna, i crvenim otiscima svojih dlanova na bijelom platnu simbolički poručili "Stop nasilju nad ženama".

"Ovom akcijom smo svojim otiskom dlana simbolički htjeli dati glas svim žrtvama. Niti jedna žena ne zaslužuje trpjeti nasilje i pozivam sve koje trpe bilo kakvo nasilje da ga prijave, kao i sve susjede i prijatelje koji znaju za žene žrtve nasilja da ne šute", rekla je predsjednica Odbora, SDP-ova Marija Lugarić.

"Nasilje ne smije ostati skriveno"

Nasilje ne smije ostati u četiri zida, dodala je. "Nemojte dopustiti da ijedna žena ostane sama. Mi zakone imamo dobro postavljene, međutim, radi se o onome što se događa iza zidova i potrebno je svakim danom činiti sve više da se senzibilizira na ovaj problem, ali i da se žene osnaže i da im se kaže da to ne trebaju trpjeti", istaknula je.

Dlanom umočenim u crvenu boju, a potom otisnutim na bijelo platno akciju je podržao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ). Prisjećajući se tragičnog događaja iz 1999. godine, kada su na Općinskom sudu ubijene tri žene, Jandroković je istaknuo kako je to bio "drastičan primjer nasilja nad ženama i primjer što država treba činiti ubuduće kako bi smanjila nasilje nad ženama na najmanju moguću mjeru". Podsjetio je kako je Sabor prošle godine donio tri važna zakona koja su stvorila pravni okvir za veću zaštitu žena, ali da to bez zalaganja cijelog društva nije dovoljno.

"Nažalost, i danas je nasilje nad ženama ozbiljan društveni problem. Svi smo dužni uključiti se, svatko na svoj način, kako bi nasilje nad ženama bilo što manje. Svatko od nas u svom odnosu prema majci, supruzi, kćeri, sestri, kolegicama na poslu može iskazati poštovanje prema ženama, govoriti o problemu nasilja nad ženama i dati snažnu potporu institucijama koje trebaju zaštititi žene. Da bismo iskorijenili taj problem trebat će još mnogo vremena, izgradnje institucija, potpore tim institucijama i osobni trud", kazao je.

Zastupnici o potrebi sustavne borbe protiv nasilja

Šamar nije ljubav, a okretanje glave od nasilja je kukavičluk, naglasio je zastupnik DP-a Stipe Mlinarić.

"To govori čovjek koji je 30 godina u braku - nema ljubavi gdje se ta ljubav iskazuje nasiljem. Nema! Prema aktualnim podacima, 83 posto žena i 17 posto muškaraca trpi nasilje. Ja svako nasilje osuđujem i država se mora boriti protiv nasilja u bilo kojem obliku", rekao je.

Podatak da svaka četvrta žena doživi nasilje i to od svojeg partnera, zastupnica Marijana Puljak (Centar) ocjenjuje poraznim.

"To pokazuje da institucije moraju raditi brže, efikasnije i odlučnije, nemati nikakve popuste prema počiniteljima. Imamo dobre zakone, ali padamo na provedbi, sudskim presedanima i malim kaznama prema počiniteljima", navela je.

Potreba za prevencijom i edukacijom

Istaknula je i važnost prevencije i edukacije već u dječjim vrtićima. "Svaka djevojčica, djevojka i žena mora znati da je zaštićena i nije sama kada doživi nasilje. Danas, prema ovim podacima, čini se da to nije tako", ustvrdila je.

Na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama zastupnici su se osvrnuli i na sjednici u slobodnim govorima.

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) rekla je kako "crne brojke neumorno rastu iz godine u godinu", da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje i da je Hrvatska među članicama EU na trećem mjestu po broju femicida u odnosu na broj stanovnika.

Statistike i alarmantni podaci

U 2023. u Hrvatskoj ubijeno je 18 žena, devet slučajeva policija vodi kao femicid, a u prvih šest mjeseci 2024. godine evidentirano je 18 ubojstava od čega je 10 žrtava ženskog spola, a u sedam slučajeva počinitelji bili njihovi intimni partneri, navela je zastupnica.

"Institucije koje bi trebale štititi žene zakazuju na svakoj razini i osim nedovoljno strogih kazni i toleriranja rodno uvjetovanog nasilja posebno smo zakazali u edukaciji", smatra.

Digitalno nasilje kao rastuća prijetnja

Rada Borić (Klub Možemo!) skrenula je pozornost na sve prisutniji problem digitalnog nasilja nad ženama koje obuhvaća uvrede, prijetnje, objektivizaciju i objavljivanje privatnih sadržaja. Drži da izmjenama Kaznenog zakona treba žene zaštititi od svih oblika nasilja u online prostoru.