TKO NE VOLI mravojede? Osim mrava, naravno. Svojim dugim njuškama i još dužim ljepljivim jezicima, gegaju se uokolo i srču kukce kao da su milkshake. Imaju prekrasne, grmolike repove koje noću omotaju oko sebe poput deke, a poznati su i kao izvrsni roditelji. Naime, majke divovskih mravojeda nose svoje mladunce na leđima poput ruksaka i do godinu dana. Nadrealistički umjetnik Salvador Dalí bio je toliko oduševljen divovskim mravojedom da ga je jednom prilikom prošetao pariškim ulicama, a postoje i fotografije koje to dokazuju, piše The Guardian.

Stalni povratak mravojeda

Kao da sve to nije dovoljno, nedavna studija objavljena u časopisu Evolution otkrila je da su se sisavci razvili u stvorenja nalik mravojedima ne jednom, ne dvaput, već čak 12 puta od izumiranja dinosaura prije otprilike 66 milijuna godina. Čini se da su mravojedi evolucijski trend koji se neprestano ponavlja. Ovo otkriće potaknulo je glavnog autora studije, Thomasa Vidu sa Sveučilišta u Bonnu, da za časopis Science izjavi: „Stvari se nekako neprestano razvijaju u mravojede.“ To neizbježno postavlja pitanje: hoće li i ljudi jednog dana krenuti istim putem?

Što je zapravo 'mravojed'?

Kada Vida kaže „stvari“, misli na sisavce, a pod „mravojedima“ ne podrazumijeva samo četiri vrste iz Srednje i Južne Amerike, već i ljuskavce te afričke mravojede iz Afrike i Azije, kao i ješce iz Australije. Riječ je o različitim životinjama s različitih kontinenata koje sve prakticiraju mirmekofagiju – prehranu mravima i termitima. Iako bi ih roditelji male djece nazvali izbirljivima, evolucijski biolozi ističu da su se te vrste razvile kako bi ispunile vrlo specifičnu ekološku nišu.

Tu nišu osigurava golema svjetska populacija od oko 15.000 vrsta mrava i termita, čija ukupna biomasa više od 10 puta premašuje biomasu svih divljih sisavaca zajedno. Najmanje desetak puta u povijesti, sisavci su očito zaključili da, ako ih ne mogu pobijediti, mogu ih pojesti.

Fenomen konvergentne evolucije

Tako obilan izvor hrane djeluje kao snažan „selekcijski pritisak“. Osobine koje su životinjama omogućile da jedu više mrava i termita – i tako lakše prežive – prenosile su se na iduće generacije. Tijekom milijuna godina, životinje iz sve tri glavne skupine sisavaca razvile su duge, ljepljive jezike, smanjene zube ili njihov potpuni nedostatak te snažne prednje udove za provaljivanje u gnijezda kukaca. To je sjajan primjer konvergentne evolucije, fenomena u kojem različite vrste, na različitim mjestima i u različito vrijeme, neovisno razvijaju slične karakteristike. Suočene s istim problemom – kako pojesti mrave? – sve su došle do sličnog rješenja. Iako nisu blisko srodne, dijele površinski slične osobine.

Na isti način eholokacija se odvojeno razvila kod šišmiša i dupina, oči nalik kameri kod hobotnica i kralježnjaka, a suprotstavljeni palčevi kod primata, koala i kameleona. Letenje se neovisno razvilo najmanje četiri puta, a proizvodnja otrova više od 100 puta. Postoji čak i fenomen karcinizacije, gdje su se životinje najmanje pet puta razvile u oblik nalik raku, što je izrodilo i brojne internetske memove.

Lekcija za čovječanstvo

Evolucijski biolog Simon Conway Morris vjeruje da je evolucija predvidljiva. Prema njemu, kad bismo premotali vrpcu života i pustili je ponovno, razvili bi se slični oblici. To bi teoretski značilo da bi se, uz dovoljno vremena i iste pritiske, i neki drugi sisavci - pa možda i mi - mogli razviti u bića s ljepljivim jezicima. No, bilo bi pogrešno pretpostaviti da je prehrana mravima vrhunac evolucije samo zato što se ponovila više puta. Uostalom, puno je više sisavaca koji nisu postali mravojedi.

Osim toga, evolucija je često nepredvidiva. Kako je tvrdio drugi velikan evolucijske biologije, Stephen Jay Gould, slučajni događaji poput udara asteroida mogu potpuno preusmjeriti njezin tijek. Dakle, samo zato što su se stvari u prošlosti „neprestano razvijale u mravojede“, ne znači da će se povijest ponoviti. A to je možda i šteta. Mravojedi, naime, obično ne pojedu sve kukce u gnijezdu, već ostave dio kako bi se kolonija mogla oporaviti. Time su postali pravi primjer održivog života. Ako se već ne možemo razviti u njih, možemo barem nešto naučiti iz njihovog primjera.