HRVATSKI Jadran posjetilo je u srpnju 144.879 turista manje nego prošle godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice. Što se tiče noćenja, bilježi se 117.941 noćenje manje.

>> Pogledajte točne brojke: Ovo su dolasci i noćenja lani u srpnju i ovog srpnja

Manje je dolazaka u svim županijama osim u Dubrovačko-neretvanskoj. Kad je riječ o noćenjima, u plusu su Istra, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Što je uzrok takvog pada? Razlozi su višestruki, ali može se izdvojiti nekoliko faktora koji su doveli do toga.

Ekonomski pad u Njemačkoj

Na Jadranu je manje gostiju i zato što ima manje turista iz Njemačke zbog tamošnjeg gospodarskog pada. U srpnju ove godine došlo je 635.370 njemačkih turista, a lani je ta brojka iznosila 688.776.

To je 53.406 gostiju manje ovog srpnja, što je trećina srpanjske "rupe". U segmentu noćenja ove godine bilježi se njih 4.850.454, dok je lani ostvareno 5.084.117 noćenja.

Spomenimo i da je lipanj, barem što se tiče njemačkih turista, zabilježio značajan pad. Prema Državnom zavodu za statistiku, turisti iz Njemačke ostvarili su 19.4 posto manje dolazaka i čak 32.1 posto manje noćenja nego u lipnju 2023. godine.

Dolasci na Jadranu

Snažan rast cijena

No kriza na njemačkom tržištu tek je jedan argument koji može dati odgovor na pitanje zbog čega je došlo skoro 145 tisuća turista manje samo u srpnju. U svim raspravama o padu broja turista u jeku sezone spominje se drastičan rast cijena.

I ispod prvog teksta koji smo danas objavili o padu broja gostiju ljudi pišu da to nije čudno jer pašticada košta 30 eura, Coca-Cola 5 eura, kuglica sladoleda 3.50 eura, pivo 7 eura...

O poskupljenju govore i službeni ekonomski podaci. Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u srpnju 2.2 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, dok su cijene restorana i hotela na godišnjoj razini porasle za 9.5 posto.

>> Hrvatska je postala jedna od najskupljih destinacija. Rast cijena je ogroman

Što se tiče zadnje tri godine, apartmani, hoteli, restorani i kafići u Hrvatskoj zabilježili su rekordno visok rast cijena u samo tri godine, ukupno između 45 i 80 posto. To je daleko najveći rast u turističkim državama EU i šire.

>> Evo koliko košta ljetovanje za četveročlanu obitelj na jadranskoj obali

Index je istražio koliko košta ljetovanje od sedam dana, odnosno šest noćenja, za četveročlanu obitelj. U Rovinju bi takva obitelj na smještaj u hotelu, jedan obrok dnevno u restoranu i kuglicu sladoleda potrošila 3797 eura. Jeftinije će proći u apartmanu s iznosom od oko 1500 eura.

Pinezić: Očekivanja oko cijena su bila previsoka

Je li sve to utjecalo na ovakvu sezonu? Nedo Pinezić, vlasnik tvrtke za konzalting u turizmu Quanarius, kaže nam da zbog inflacije kupovna moć turista opada, a istovremeno dolazi do povećanja cijena usluga.

"Lančano je povezano jedno s drugim, bez obzira o tome o kojoj se usluzi radi. Ako poskupljuju komunalne usluge, energenti i cestarina, dižu se porezi, rastu cijene u maloprodaji. A i očekivanja su bila nerealna. Temeljila su se na uspjesima postcovid sezone, a to je bila anomalija.

Moram reći da se pitanje povećanja cijena u javnom prostoru potenciralo i od stručnih ljudi. Bila je ona priča da je bolje manje turista, a da su pritom veće cijene. Sve to dovelo je do ovoga da se ljudi ohrabre. Zato imamo rezultat takav kakav imamo", objasnio je.

Pitamo ga može li se onda kolokvijalno reći da je pohlepa jedan od uzroka manjeg broja gostiju.

"Ne bih se usudio reći da se radi o pohlepi, nego o previsokim očekivanjima, na neki način zagovaralo se to podizanje cijena, govorilo se da moramo biti skupa, elitna destinacija. Očekivalo se da ćemo postati destinacija za goste dubokog džepa. Ne možemo upirati prstom ni u koga, ali kolektivno smo se doveli u zabludu i visoka očekivanja su bila nesrazmjerna s realnošću", objasnio je Pinezić.

Ostale mediteranske destinacije su se prilagodile

Ističe da se sve to moglo očekivati dotaknuvši se upravo gostiju iz Njemačke.

"Ovi rezultati su ipak očekivani, dogodila se znatna promjena u odnosu na prošlu, a tiče se ekonomske situacije na tržištima iz kojih gosti dolaze kod nas. Naši najčešći gosti su naši susjedi i susjedi tih susjeda, njih je zahvatila dosta jaka kriza kroz prikrivenu inflaciju. To se poglavito odnosi na Njemačku, ali i Italiju, djelomično Austriju. S tih smo tržišta bilježili najveći pad", objasnio je.

Što se tiče ostalih argumenata o slabijoj špici sezone, svakako treba spomenuti i druge mediteranske destinacije.

"U konkurentskim zemljama se definitivno više vodi računa o aktualnom trenutku, prate stanja na bazi tromjesečja, vode se razne analize. Jednostavno se tržište drugačije osluškuje. Tako je u konkurentskim zemljama došlo do korekcije cijena. Kod nas te reakcije nema.

Španjolska je reagirala dobro, vidjeli smo povoljne rezultate koje imaju. Vidimo da je Grčka reagirala, tu je i Albanija, koja godinama vodi uspješnu kampanju upravo na osnovi povoljnih cijena. Dok konkurentske zemlje stavljaju cijenu u kontekst vremena u kojem žive, mi to ne radimo. Rekao bih da smo doživjeli limit", objasnio je.

I Euro je razlog

Pitali smo ga i je li Europsko prvenstvo u nogometu utjecalo na nešto lošiji srpanj.

"Jest. I to je razlog, a ovdje se opet dotičemo Njemačke, gdje je prvenstvo organizirano i gdje je uz sve troškove pala kupovna moć. Iako je Euro utjecao na to da dio publike ne putuje baš u srpnju, rekao bih da je to samo dio ukupnog mozaika, ovo što smo prethodno spomenuli je puno dublje i važnije jer će nas sva ta pitanja čekati i dogodine", rekao je Pinezić.

Turisti su disperziraniji na cijelu godinu

Kao još jedan mogući uzrok lošijeg srpnja istaknimo i to što su turistički dolasci u zadnje vrijeme disperziraniji na cijelu godinu, što i jest krajnji cilj, koji su godinama isticali hrvatski turistički djelatnici.

Prema pokazateljima Hrvatske turističke zajednice, ukupno je u prvih sedam mjeseci ove godine došlo tri posto više gostiju nego u istim mjesecima prošle godine. Radi se o gotovo 12 milijuna turista, a ostvarili su jedan posto više noćenja, odnosno 54.7 milijuna.

Znakovita izjava ministra

Ovaj podatak jasno pokazuje da je turistička godina u Hrvatskoj bolja od lanjske i da su gosti drugačije raspoređeni. Znakovita je izjava ministra turizma Tončija Glavine.

"Turistička predsezona je bila bolja, što potvrđuje da idemo u smjeru da postanemo cjelogodišnja turistička destinacija. Imamo informacije da će i postsezona biti dobra i taj rast treba tražiti u predsezoni i postsezoni, a nikako u ovom vremenu jer mi za to više nemamo mjesta niti pridonosimo razvoju turizma. Te brojke bi trebale biti na ovim razinama gdje su sada, a čak i da padnu, to ne bi bilo loše", rekao je.