HRVATSKOM posljednjih dana uz covid-19 haraju još i gripa i neke druge zarazne bolesti.

"Prema svemu sudeći epidemija gripe je započela, počinje uzlazna putanja po broju oboljelih i za očekivati je da će u idućim tjednima te brojke rasti", rekla je danas dr. Vesna Višekruna Vučina, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

"Kao što je očekivano, najveća stopa je kod djece školske i predškolske dobi, a najniža kod osoba iznad 65 godina", dodala je.

>> Epidemiologinja: Započela je epidemija gripe

Gostujući na RTL-u, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu Alemka Markotić rekla je da nam se gripa posljednjih dana vratila na 'velika vrata' te da je uzrokovala gužve po bolnicama.

"Stabilizirao se broj inficiranih covidom, kako mi kažemo, 'njeno veličanstvo korona' se pomaknula malo i prostor su našli svi drugi respiratorni uzročnici, od streptokoka, respiratornih sincicijskih virusa (RSV), gripa je u velikom zamahu... Nije neočekivano. Dijelom smo očekivali takav scenarij, no ipak ne da gripa i respiratorni sincicijski virusi kolaju istovremeno", rekla je Markotić.

Podsjetila je da je RSV virus koji najčešće pogađa malu djecu, dojenčad i nešto veću djecu.

"Može izazvati i teži oblik bolesti kao što je bronhiolitis te moraju biti hospitalizirani. Nerijetko se zaraze blažim oblikom i majke, a kod ove epidemije viđamo ga i kod starijih osoba, pogotovo ako imaju problema s respiratornim sustavom, pa su i odrasli bili hospitalizirani", dodala je Markotić.

>> Alemka Markotić: Gripa nam se vratila na velika vrata, bit će još teže nakon blagdana

Što je gripa i kako prepoznati simptome?

Nije naodmet još jednom podsjetiti kako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) opisuju gripu i njezine simptome.

WHO navodi da postoje 4 tipa virusa sezonske gripe, tipovi A, B, C i D. Virusi influence A i B kruže i uzrokuju sezonske epidemije bolesti.

Virusi influence A dalje se klasificiraju u podtipove prema kombinacijama hemaglutinina (HA) i neuraminidaze (NA), proteina na površini virusa. Trenutno kruže podtipovi virusa influence A(H1N1) i A(H3N2). A(H1N1) se također piše kao A(H1N1)pdm09 jer je izazvao pandemiju tzv. svinjske gripe 2009. godine i nakon toga zamijenio virus sezonske gripe A(H1N1) koji je cirkulirao prije 2009. godine. Poznato je da su samo virusi influence tipa A uzrokovali pandemije.

Virusi influence B nisu klasificirani u podtipove, ali se mogu podijeliti u loze. Trenutačno cirkulirajući virusi influence tipa B pripadaju B/Yamagata ili B/Victoria liniji. Virus influence C otkriva se rjeđe i obično uzrokuje blage infekcije, stoga nema javnozdravstveni značaj. Virusi influence D prvenstveno pogađaju goveda i nije poznato da inficiraju ljude ili uzrokuju bolest kod ljudi.

HZJZ navodi da je gripa akutna infekcija dišnog sustava, uzrokovana virusom gripe. Inkubacija iznosi 1-4 dana. Od ostalih uobičajenih virusnih infekcija dišnih putova, od kojih su najčešće prehlade, gripa se razlikuje po naglom početku i razvoju simptoma bolesti (unutar 3-6 sati).

Visoka temperatura, glavobolja, malaksalost...

Karakteriziraju je visoka temperatura (38°C i viša), glavobolja i opća malaksalost. Kasnije slijede simptomi curenja iz nosa, grlobolja i kašalj, koji u većini slučajeva spontano prolaze unutar sedam dana. Kašalj može potrajati i nakon što ostali simptomi prestanu.

Kod djece uz navedene simptome mogu se pojaviti mučnina, povraćanje i proljevaste stolice. Dok od prehlade većina ljudi oboli i po nekoliko puta godišnje, gripa je sezonska bolest od koje se najčešće oboli jedanput u godini (jesen-zima). Gripa je i mnogo opasnija bolest koja može izazvati i po život ozbiljne komplikacije, pogotovo u starijih osoba ili kroničnih bolesnika.

WHO procjenjuje da u cijelom svijetu godišnje epidemije gripe rezultiraju s oko 3 do 5 milijuna slučajeva teških bolesti te s oko 290.000 do 650.000 respiratornih smrti. U industrijaliziranim zemljama većina smrtnih slučajeva povezanih s gripom događa se među osobama u dobi od 65 godina ili starijima. Smrti među djecom mlađom od 5 godina u 99% slučajeva bilježe se u zemljama u razvoju.

Ako se razbolite od gripe, stručnjaci preporučuju antivirusne lijekove protiv gripe kao opciju liječenja. Oni najbolje djeluju kada se počnu uzimati rano, primjerice jedan do dva dana nakon pojave simptoma gripe. Ovi lijekovi mogu uključivati ​​oseltamivir, zanamivir, peramivir ili baloxavir.Ako imate veći rizik od ozbiljnih komplikacija gripe i ako razvijete simptome gripe, odmah se obratite svom liječniku.

Kaić o trenutnoj situaciji s gripom u Hrvatskoj

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, dr. sc. Bernard Kaić kaže da u Hrvatskoj trenutno dominiraju tipovi A(H3N2) i A(H1N1). Pitali smo gdje je situacija najteža.

"Najviše prijava u odnosu na broj stanovnika imamo iz Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije", kaže Kaić.

Kaić kaže da hrvatski sustav praćenja gripe ne omogućuje da se zna koliko je ljudi trenutno hospitalizirano zbog te bolesti. Također nema spoznaja o tome koliko su opterećene bolnice jer to ovisi o osiguranim kapacitetima i opterećenju zbog drugih bolesti, osobito covida-19.

"Koliko znam, za sada nema smrtnih slučajeva", kaže Kaić.

Cjepiva ima još dosta i nije kasno za cijepljenje

Hrvatska je nabavila 600.000 doza cjepiva, a preliminarni podaci govore da je do sada upotrebljeno 280.000 doza. Kaić ističe da se ljudi još uvijek mogu cijepiti, a rizični bi to svakako trebali učiniti. Za one koji cjepivo ne mogu dobiti preko HZZO-a cijena je 6.03 eura.

"Još se ne zna koliko su dobro pogođeni sojevi u cjepivu i koliko štite. To ćemo znati tek na kraju sezone, kad se procijeni učinkovitost cjepiva, kao i svake godine", tumači Kaić, pa dodaje da su nuspojave cjepiva uobičajene: "Temperatura, umor, bolovi u mišićima i kostima, sve u trajanju od dan-dva. Bol na mjestu primjene u trajanju od par dana."

Zanimalo nas je kakvu zaštitu stručnjaci preporučuju uz cijepljenje. Možda maske, pranje ruku i slično? "Može sve", kratak je naš epidemiolog.

Covid-19 je još uvijek mnogo ozbiljniji problem od gripe

Kaić ističe da je covid-19 još uvijek mnogo ozbiljniji problem od gripe i drugih zaraznih bolesti koje trenutno kolaju. Kakvo je stanje s covidom-19 i koliki se porast po tjednima bilježi, zorno prikazuju grafikoni HZJZ-a za 2022. godinu (dolje).

"I dalje imamo u prosjeku 400 do 500 novooboljelih dnevno potvrđenih PCR-om te još otprilike toliko potvrđenih brzim testom BAT-om, koji ne ulaze u dnevne izvještaje. Dakle, brojevi novooboljelih veći su nego u dnevnim izvještajima koji broje samo PCR pozitivne", kaže Kaić.

"U prosjeku imamo desetak umrlih dnevno s covidom i od njega. Kada se gleda porast novohospitaliziranih i novih na respiratoru, situacija ne izgleda dobro. To nije tako uočljivo kada se gledaju samo dnevni izvještaji o novopozitivnima i umrlima. Porast broja umrlih ne izgleda jako dramatično jer je među umrlima nešto veći udio onih koji su umrli s covidom-19, nego ranije", tumači Kaić.

Očekuje se da će se situacija pogoršati

Na pitanje što još hara osim gripe i covida, naš glavni epidemiolog odgovara: "Respiratorni sincicijski virus (RSV), streptokok i parainfluenca."

Za očekivati je da će se situacija sa zaraznim bolestima, kao i svake godine, pogoršati u narednim danima, kada se ljudi nakon blagdana vrate u zatvorene prostore - djeca u školske klupe, a odrasli na posao. Pogoršanju će također pridonijeti nedavna blagdanska druženja i putovanja.