Zagrepčane čeka težak udarac na budžet, a Bandić je to mogao spriječiti
Foto: Index
"SAD plaćam račun za vodu oko 700 kuna mjesečno, a strah me pomisliti koliki ću iznos dobivati kad voda poskupi", rekla je za Index Zagrepčanka koja živi na području Donjeg grada.
Iako će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike još jednom privremeno zaustaviti odredbu prema kojoj se voda naplaćuje po isporučenoj količini, umjesto po zahvaćenoj, te tako stopirati poskupljenje vode, jasno je da će do poskupljenja vrlo brzo doći.
A kako Hrvatska zbog lošeg stanja vodovodne mreže gubi gotovo 50 posto vode, to znači da bi se stanovništvu naplaćivala i ta voda koju ne dobivaju. To bi značilo astronomsko povećanje računa za vodu.
"Veliki problem s gubicima vode ima Zagreb, koji godišnje izgubi 50 posto vode zbog loše vodoopskrbne mreže", istaknuo je za Index Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, jedan od autora strategije razvoja vodoopskrbe i odvodnje grada Zagreba.
Obećanje iz 2007. godine
Težak udarac čeka Zagrepčane, iako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić to mogao spriječiti da je ispunio svoje obećanje iz 2007. godine.
Tada je Zagrebački holding prodao obveznice u iznosu od 300 milijuna eura. Bandić je rekao da će većina novca ići na obnovu vodoopskrbne mreže. Da se to napravilo, Zagreb danas ne bi bacao 50 posto vode.
A nakon što budemo primorani poslušati EU koja traži da se naknada za vodu plaća po zahvaćenom, a ne isporučenom kubnom metru, Zagrepčani će morati plaćati i onih 50 posto vode koja propada.
A već su sad računi za vodu koji stižu na zagrebačke adrese veliki. Prof. Andročec nam je rekao da je cijena kubika vode 1994. godine iznosila oko 3 kune, dok je 2012. porasla na oko 16 kuna.
Što sve treba napraviti u Zagrebu
"što se tiče gubitaka, vodoopskrba je jedan od najvećih problema u gradu Zagrebu, zbog čega smo lani na inicijativu napravili strategiju razvoja vodoopskrbe i odvodnje. Na nekim mjestima u Zagrebu imamo 100 godina stare cijevi. Nema hitnog rješenja za taj problem, već se na njemu mora sustavno raditi. Donijeli smo strategiju razvoja, no ona ovisi o financijskim sredstvima. U vodoopskrbu je potrebno uložiti milijune eura.
Nužno je regulirati tlakove u sustavu jer su negdje preveliki pa uzrokuju pucanje cijevi, dok su negdje premali. Zato planiramo izgradnju vodospremnika na Šalati i kod KBC-a Sestre milosrdnice u Vinogradskoj. U njima bi se tlakovi trebali ujednačiti.
Osim na vodospremniku, trebamo raditi i na sanaciji starih sustava, jer se danas gubi dosta vode kroz korozne cijevi. Još jedna od stvari koje se trebaju napraviti u Zagrebu je zoniranje cijelog grada te uvođenje sustava praćenja rada vodoopskrbnog sustava, kako bi se dobili svi podaci koji će se moći regulirati na daljinski", rekao nam je prof. Andročec.
No kad će se to sve raditi nije poznato, jer je za to potrebno dosta sredstava. Na pitanje kad se planira obnova vodoopskrbne mreže, iz Zagrebačkog holdinga nisu nam odgovorili.
Pitali smo ih i za novac od obveznica, no ni na to nam nisu odgovorili.
Prof. Andročec je rekao da i najbolji vodovodni sustavi u svijetu gube vodu, no ti su iznosi daleko manji. Primjera radi, naveo je Berlin, za kojeg kaže da ima odličan vodoopskrbni sustav i praćenje gubitaka koji iznose oko 12 posto, dok u Zagrebu iznose 50 posto.
"Cilj naše strategije razvoja vodoopskrbe i odvodnje grada Zagreba je da se gubici vode smanje na 20 do 25 posto", zaključio je prof. Andročec.
Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.
Facebook
Google
