SVEUČILIŠTE u Zagrebu bira novog rektora, no postupak se odvija bez prisustva javnosti. Rasprava o programima kandidata održava se iza zatvorenih vrata, a zahtjevi za javnim sučeljavanjem su odbijeni. Dio akademske zajednice upozorava na nedostatak transparentnosti i postavlja pitanje zašto se o budućnosti najvećeg hrvatskog sveučilišta odlučuje daleko od očiju javnosti, piše N1.

Kandidat tražio javno sučeljavanje

Jedan od kandidata za rektora, Ivan Koprić, zatražio je da javnost dobije uvid u izborni proces, no njegov je zahtjev odbijen. Zbog toga kandidati nisu mogli ni međusobno čuti predstavljanje programa.

"Nismo mi nikakvo tajno društvo pa da ne smijemo čuti jedni druge. Danas Lakušić nije smio slušati mene, a ni ja njega", izjavio je Koprić.

Koprić je također predložio javno sučeljavanje s protukandidatom, aktualnim rektorom Stjepanom Lakušićem, ali do toga nije došlo. Lakušić nije pristao na sučeljavanje, a izbjegao je i dati izjavu za medije.

"Nekoliko puta sam ga zvao. Prvo sam od Izbornog povjerenstva tražio da omogući sučeljavanje, no odbili su me s, po meni, smiješnim objašnjenjem. Potom sam zamolio Lakušića da se nas dvojica javno sučelimo i predstavimo svoje ideje. Nitko se toga ne treba bojati", rekao je Koprić.

Novinarka Dora Kršul, koja mjesecima prati ovu temu, podsjeća da je rektor Lakušić prije četiri godine na dužnost stupio uz obećanja o otvorenosti i transparentnosti, dok se danas rasprava o njegovom novom mandatu odvija bez javnosti.

"U Izbornom povjerenstvu sjede dekani, ali postoji i nova funkcija, koordinator povjerenstva. To je prorektor Tibor Pentek, najbliži suradnik aktualnog rektora", ističe Kršul.

Što kažu dekani?

Među dekanima postoje i oni koji smatraju da ovakav način izbora nije dovoljno transparentan. Iako su u manjini, ističu da je javnost trebala imati pristup.

"Interes javnosti i medija pokazuje koliki je značaj Sveučilišta u Zagrebu. Financira se javnim novcem i osobno ne bih imao ništa protiv da je sjednica bila otvorena. Radi se o časnim ljudima i nema se što skrivati", poručio je Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta.

S njim se slaže i Vedran Bilas, dekan FER-a. "To nije u nadležnosti dekana. O tome odlučuje Izborno povjerenstvo, vjerojatno u suradnji s drugim sveučilišnim tijelima. Mislim da to nije dobro i da bi postupak izbora rektora trebalo demokratizirati", kazao je Bilas.

Ministar za, Studentski zbor protiv otvorenosti

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs također smatra da bi proces trebao biti javan. "Ako su ispiti javni, onda bi po meni bilo u redu da i kandidature i programi kandidata budu javni. Ne vidim tu nikakvu tajnu", rekao je Fuchs.

Međutim, predstavnici studenata, kojih na Sveučilištu ima oko 70 tisuća, podržavaju zatvorena vrata. Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora, objašnjava njihov stav.

"Sjednica je fokusirana na predstavljanje programa biračkom tijelu. Mislim da nije trebala biti otvorena za medije jer treba poštovati diskreciju glasanja i privatnost odlučivanja u instituciji staroj više od 350 godina. Javno sučeljavanje ne podržavam jer tada dolazi do sukoba debatnih sposobnosti, a ovdje biramo osobu koja će upravljati sustavom vrijednim gotovo dvije milijarde eura", izjavio je Kragić.

Novinarka Dora Kršul na to odgovara: "Studentski zbor kao organizacija nije tijelo koje predstavlja interese 70.000 studenata Sveučilišta u Zagrebu, nego predstavljaju vlastite partikularne interese koji se kasnije manifestiraju u stranačkim podmladcima."

Tko će voditi najveće hrvatsko sveučilište bit će poznato 10. ožujka. Tada će se vidjeti hoće li novi mandat donijeti više otvorenosti ili će vrata Senata i dalje ostati zatvorena za javnost.