VATROGASNA postrojba Zagreb na svojoj je Facebook stranici upozorila na velike vrućine. Objavili su sliku na kojoj se vidi kako i za koliko raste unutarnja temperatura u autu u odnosu na vanjsku temperaturu.

Iz slike se vidi da je pri vanjskoj temperaturi od 38° život ugrožen već za 5 minuta ako je netko u zatvorenom autu.

I meteorolozi upozoravaju

I DHMZ je upozorio na toplinski val koji slijedi. Tijekom tjedna temperature bi mogle ići i do 40 stupnjeva lokalno.

"Sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni, na moru i jugoistočni. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom od 16 do 21, na obali i otocima između 20 i 25°C. Najviša dnevna temperatura od 32 do 37°C", stoji u prognozi za sutra. Još više temperature moguće su u srijedu i četvrtak.

Čuvajte se toplinskog udara

U ovakvim vremenskim prilikama može doći do toplinskog udara, iznenadnog kolapsa organizma, te je izuzetno važno simptome prepoznati na vrijeme jer ovakvo stanje može biti opasno po život.

Simptomi toplinskog udara su sljedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti, piše Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

U slučaju da primijetite da vi ili netko vama blizak ima simptome toplinskog udara, odmah pozovite Hitnu pomoć. Premjestite osobu u hlad u vodoravni položaj i podignite noge u visini kukova, skinite joj odjeću. Stavite na vrat, pazuhe ili prepone hladne obloge ili prskajte hladnom vodom, hladite ventilatorom ili lepezama.

U svakom slučaju, pokušajte sniziti tjelesnu temperaturu ispod 38 stupnjeva Celzijevih. Ako je oboljeli pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši. Onome tko je doživio toplinski udar nemojte davati alkohol ili gazirane napitke.

"Ne može se dovoljno naglasiti važnost brzog prepoznavanja i učinkovitog, brzog hlađenja. Hlađenje isparavanjem je ugodno i prikladno te ga neki stručnjaci smatraju najbržim načinom. Tijekom njega se bolesnici neprekidno vlaže vodom uz istovremeno hlađenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi", savjetuje MSD.

"Najbolje je vlaženje prskanjem vodom iz crijeva, uz hlađenje velikim ventilatorom, što se može primijeniti za liječenje veće skupine ljudi na terenu. Dovoljno je da voda bude ugodne temperature, mlaka (npr. 30°C) jer do hlađenja dolazi isparavanjem; nije potrebna hladna ni ledena voda. Na terenu se također može koristiti uranjanje u jezero ili potok. Također se, ali na kao jedini način hlađenja, može primijeniti nanošenje leda na aksile i prepone. U slučajevima životne opasnosti unutarnja se temperatura brzo može sniziti oblaganjem bolesnika ledom, ali valja biti vrlo pažljiv", dodaje MSD.

Toplinski osip, toplinski grčevi i toplinska iscrpljenost

Ako tijekom dužih vrućih razdoblja osjetite iscrpljenost ili glavobolju, to ne znači da se odmah radi o toplinskom udaru. Primjerice, u slučaju nedovoljnog unosa tekućine i istovremenog izlaganja visokim temperaturama, možete doživjeti toplinsku iscrpljenost.

Na ovaj toplinski poremećaj najviše su osjetljive starije osobe, one s povišenim krvnim tlakom te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici itd). Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica.

U slučaju toplinske iscrpljenosti, pogođeni treba piti puno tekućine, odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru, tuširati se mlakom vodom, nositi laganu odjeću i obuću.

Neki od čestih toplinskih poremećaja su i osip te grčevi. Toplinski osip nastaje zbog prekomjernog znojenja. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom i boravkom u sjenovitim mjestima ili klimatiziranim prostorima, piše Zavod.
Preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina:

- rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla

- pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju

- izbjegavajte boravak na direktnom suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

- osobe koje rade vani (naprimjer, građevinski radnici) trebaju se češće odmarati, sklanjati u hlad i piti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta

- tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke

- nosite laganu, široku, svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka

- nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža

- ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

- redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.