ZBOG optužbi za nezakonit rad medicinskih sestara i tehničara na Klinici za onkologiju Klinička bolnica Sestre milosrdnice završila je na sudu, javlja N1.

Postupak protiv bolnice i ravnatelja Davora Vagića pokrenuo je Državni inspektorat tražeći da ih se kazni zbog kršenja Zakona o radu. Prema tom zakonu zaposlenici čiji poslovi obuhvaćaju rad na otvorenim izvorima zračenja smiju raditi maksimalno 35 sati tjedno, a za njih 14 inspektori su našli da rade duže.

Prije godinu dana inspektori su tijekom rujna i listopada bili u bolnici u Vinogradskoj ulici te su utvrdili da je 14 medicinskih sestara i tehničara radilo više od zakonske tjedne norme.

Neki su, utvrđeno je, radili 40 sati, dok su neki limit prekoračili i više te su u jednom tjednu odradili ukupno 50 sati. Sve to Zakon o radu ne dopušta, već oni koji rade s izvorima zračenja mogu raditi najviše 35 sati.

Nedostatak zdravstvenih djelatnika

Ravnatelj bolnice Davor Vagić je na sudu objašnjavao kako u bolnici nedostaje djelatnika, a prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti pacijentima moraju neprekidno pružati zdravstvene usluge. Podsjetio je i da je zbog pandemije rad u bolnicama bio drugačije organiziran pa su mnogi djelatnici morali raditi prekovremeno, piše N1.

“Na taj dodatni broj sati u pandemiji nismo mogli utjecati, već smo se prilagodili izvanrednim okolnostima. Da smo se pridržavali odredbi o skraćenom radnom vremenu, ugrozili bismo pacijente jer u pojedinoj smjeni nije bilo dovoljno medicinskih sestara i tehničara koji su mogli na adekvatan način zbrinuti onkološke pacijente. Radnike smo pri tome svim mogućim mjerama zaštitili od štetnih utjecaja. Zato smatramo da zaposlenici koji su privremeno morali raditi prekovremeno nisu bili ugroženi”, objašnjavali su predstavnici bolnice na sudu.

Bolnica oslobođena

U nepravomoćnoj presudi Općinski prekršajni sud u Zagrebu na kraju je oslobodio krivnje i Vagića i bolnicu. Prihvaćena je teza da bolnica mora prije svega poštivati Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da zdravstveni radnik ne smije napustiti svoje radno mjesto prije nego što ga drugi radnik zamijeni, iako mu je radno vrijeme već isteklo.

Osim toga, propisano je i da zdravstvene ustanove moraju zdravstvenu zaštitu pružati neprekidno, a radnicima koji rade s izvorima zračenja radno vrijeme se mora skratiti tek ako ih se ne može zaštititi od štetnih utjecaja.

“Na osnovu tih propisa proizlazi da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti lex specialis u odnosu na Zakon o radu te stoga u ovom slučaju nije bilo elemenata prekršaja”, zaključio je Općinski prekršajni sud u Zagrebu. Na ovu presudu Državni inspektorat ima pravo uložiti žalbu.