ZBOG zagađenja zraka svake godine umire oko 7 milijuna ljudi. Velik dio te nečistoće čine sićušne čestice koje, kada se udahnu, mogu uzrokovati razvoj raznih bolesti. No one imaju još jednu sposobnost – stvaraju oblake.

Naime, vlaga u atmosferi se može kondenzirati jedino u kapljice s aerosolima. Sićušne čestice koje nastaju zbog izgaranja fosilnih goriva čine te kapljice brojnijima i oblake dugotrajnijima te im omogućuju bolju refleksiju sunčeve svjetlosti.

Sve to povećava količinu sunčeve svjetlosti koju oblaci raspršuju natrag u svemir umjesto da je apsorbira Zemlja. To je djelomično razlog zašto je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključio da aerosoli koje je uzrokovala ljudska aktivnost hlade klimu i naoko ublažavaju zagrijavanje izazvano stakleničkim plinovima.

Ne, to nije dobra vijest

Ovo možda zvuči kao dobra vijest, ali nema razloga za slavlje. Aerosoli (i njihov učinak hlađenja) vrlo su kratkotrajni. Dok će se CO2 koji danas ispuste automobili ili industrija ugljena zadržati u atmosferi još stoljećima, utjecaj čestica zagađujućih aerosola opstat će samo mjesec dana.

To znači da čim prestanemo ispuštati aerosole, nestaje i njihov ublažavajući učinak na klimatske promjene, dok će staklenički plinovi u našoj atmosferi nastaviti zagrijavati planet. Stručnjaci sa Sveučilišta Oxford su u novom istraživanju naziva Invisible ship tracks show large cloud sensitivity to aerosol pokazali da bi onečišćenje zraka moglo više utjecati na refleksiju oblaka nego što se prethodno mislilo.

Znanstvenici su koristili podatke o emisijama s brodova kako bi kvantificirali kakav učinak imaju aerosoli na klimu. Emisije s brodova često zagađuju relativno čist zrak daleko od kopna, što olakšava analizu utjecaja aerosola u izolaciji.

Neki od aerosola koje ispuštaju brodovi vidljivi su na satelitskim slikama kao duge, bijele pruge koje se nazivaju "brodski tragovi", no zapravo je vidljivo manje od 5 posto tog onečišćenja. Pomoću modela vremenske prognoze odredili su kamo vjetar odnosi te emisije. Nakon toga su koristeći se satelitskim podacima izmjerili broj kapljica i količinu vode u zagađenim i nezagađenim oblacima.

Uklanjanje glavnog uzroka

Otkrili su da zbog emisija s brodova, čak i kada se one ne vide na satelitskim slikama, obližnji oblaci više reflektiraju sunčevu svjetlost. Dakle, onečišćenje zraka može pojačati efekt refleksije u oblacima, što za posljedicu ima jači učinak hlađenja, piše The Conversation.

Ista skupina znanstvenika je nedavno provela još jedno istraživanje povezano s onečišćenjem zraka. Koristili su računalne algoritme za pronalaženje vidljivih "brodskih tragova" na satelitskim slikama prije i nakon što je 2020. godine Međunarodna pomorska organizacija uvela propise za smanjenje onečišćenja zraka.

Otkrili su da je smanjenje onečišćenja s brodova za 25 posto umanjilo i broj vidljivo svjetlijih (i stoga više reflektirajućih) oblaka u "brodskim tragovima". Ovo ilustrira kako smanjenje zagađenja zraka može nehotice zagrijati klimu.

No to ne znači da treba nastaviti s onečišćenjem zraka. Oba problema se mogu riješiti uklanjanjem zajedničkog uzroka: fosilnih goriva. Primjerice, u prometu to znači smanjenje broja automobila na fosilna goriva, a ne samo primjenu boljih filtara na ispušnim cijevima. Slični argumenti mogu se primijeniti i na industriju, proizvodnju električne energije i grijanje.