PREDSJEDNIČKA kandidatkinja stranke Možemo Ivana Kekin danas je izjavila da je od ministra financija dobila potvrdu o micanju kladomata iz kafića, na čemu je dugo inzistirala, poručivši građanima neka zamisle što će tek uspjeti kao predsjednica Republike.

"Jučer smo dobili potvrdu od ministra financija da će se kladomati maknuti iz kafića. To je velika i važna vijest za djecu i mlade, za one koji se bore s ovisnošću, velika i važna pobjeda za mene, moj saborski klub i tisuće građana koji su potpisali peticiju Možemo da se kladomati maknu iz kafića", izjavila je Kekin na zagrebačkom Europskom trgu.

Podsjetila je da se protiv kockanja bori već jako dugo te obećala da će nastaviti, da se kladionice maknu dalje od škola te uredi reklamiranje klađenja i klađenje na društvenim mrežama.

"Ako sam ovo uspjela izboriti kao jedna oporbena zastupnica, zamislite što ću tek uspjeti kao predsjednica", poručila je građanima.

Ranije vlada najavljivala uvođenje posebnih čitača

U rujnu je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić najavila, predstavljajući izmjene Zakona o igrama na sreću, da maloljetnici neće moći igrati na kladomatima u ugostiteljskim objektima, dok je oporba tada tražila njihovo potpuno micanje iz tih prostora.

"Na kladomatima u ugostiteljskim objektima predviđeno je postavljanje posebnih čitača identifikacijskih isprava. Na taj način će bilo koji maloljetnik identifikacijsku ispravu morati prisloniti uz poseban čitač i time će, ako ne posjeduje ispravu, automatski biti isključen od mogućnosti igranja na kladomatima", rekla je državna tajnica u Ministarstvu financija. 

Čini se da je vlada na kraju ipak pristala potpuno zabraniti kladomate u ugostiteljskim objektima.

73% mladih probalo se kladiti, 20% ih redovito kocka

Čak 73 posto hrvatskih srednjoškolaca probalo se kladiti, a njih 20 posto redovito se kladi i kocka u zemlji koja trenutno ima 50.000 ovisnika i rastući trend patološkog kockanja, upozoreno je u svibnju ove godine na stručno-znanstvenom skupu na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

Stručnjaci iz tog područja istaknuli su da nedostaje interdisciplinarnog dijaloga o ovisnosti o kocki koja, kao i svaka druga ovisnost, ima višestruke uzroke i posljedice na oboljelog​, obitelj i širu zajednicu.​ 

"Teško uočljiva, ali vrlo opasna tiha pandemija"

Kockanje mladih veći je i opasniji fenomen od kockanja uopće, upozorio je na skupu socijalni pedagog Toni Maglica ističući da kod nas najviše kockaju mladići u sportskom klađenju.

Nazvao je to "tihom pandemijom" koja je teško uočljiva, ali vrlo opasna i podsjetio na istraživanja koja pokazuju da se oko 73 posto srednjoškolaca probalo kladiti, dok se 20 posto mladića redovito kladi i kocka.

"U tom slučaju možemo govoriti o opasnim ponašanjima koja se mogu razviti u ovisnost", rekao je Maglica i dodao da treba ograničiti broj kladionica i oglašavanja.

Podsjetio je da smo sličan problem prošli s alkoholom i pozvao građane na aktivizam - lobiranje, zagovaranje i objašnjavanje koliko je kockanje štetno i opasno.

Mnogi ovisnici počeli kockati s 15 godina

Stručnjaci smatraju da je kockanje mladih veći i opasniji fenomen od kockanja odraslih, posebice jer se radi o vrlo teško uočljivoj ovisnosti.

"Mnogi ljudi najčešće skrivaju problem ovisnosti minimizirajući ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze. Osoba neprestano razmišlja o kockanju, osjeća potrebu za povećanjem uloga kako bi postigla očekivano uzbuđenje. Ona nastavlja kockati unatoč negativnim posljedicama i neuspješnim pokušajima da prestane. Na kraju zbog svojih kockarskih navika zapada u ozbiljne financijske dugove", rekao nam je psihijatar Ivan Ćelić s Klinike za psihijatriju Vrapče. 

Mladi se češće rizično ponašaju tijekom adolescencije. Dio njih će sazrijevanjem uspostaviti kontrolu nad takvim ponašanjem, a dio u tome neće uspjeti. Mnogi ovisnici navode da su počeli kockati s 15 godina. 

Hrvatska ima 15 puta veći broj prodajnih mjesta za klađenje nego prije 20 godina

Iako postoje mnogi uzroci rasta broja ovisnika o igrama na sreću među mladima, ponajprije se ističe vrlo liberalni pravni okvir koji regulira kockanje. Hrvatska danas bilježi 15 puta veći broj prodajnih mjesta za klađenje nego prije 20 godina. Zbog toga smo, između ostalog, među najgorima u Europi.

"Mi kod nas bilježimo izuzetno velik broj prodajnih mjesta za kockanje (sportske kladionice, kafići s kladomatima, automat-klubovi, casina), velik broj televizijskih i radijskih reklama, online oglašavanja, pop-up poruka na portalima, sponzorstava od industrije kockanja i slično. 

Sve to potiče građane da se uključuju u igre te da u njima ustraju, što posljedično stvara rizik za razvoj ovisnosti", smatra prof. dr. sc. Neven Ricijaš sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.