NA NETOM ODRŽANOJ tiskovnoj konferenciji američki predsjednik George W. Bush se osvrnuo na cijeli niz važnih vanjskopolitičkih pitanja, ali su najveću pažnju, u svjetlu vijesti o promjeni strategije, privukle izjave vezane uz američke aktivnosti u Iraku.

Bush je izjavio da će ovo ljeto "biti kritično" za uspjeh nove američke strategije, temeljene na preporukama dvostranačke Iračke studijske grupe iz prosinca, koje su mnogi promatrači zbivanja u Washingtonu prozvali američkom "izlaznom strategijom".

Već duže vrijeme iz krugova oko Bijele kuće dolaze sve manje diskretni signali kako je, s odlaskom vodećih "neocona" u administraciji poput ministra obrane Donalda Rumsfelda, došlo do promjene strategije vođenja rata u Iraku, odnosno da je Bijela kuća odustala od nastojanja da vojnički porazi pobunjenike i podrži proameričku vladu od Iraku. Umjesto toga se sve više govori o nastojanju da se putem pregovora s umjerenim, odnosno "razumnim" pobunjeničkim frakcijama, u Iraku stvori kakva-takva razina sigurnosti i političke stabilnosti koja bi američkim snagama omogućila da u bliskoj budućnosti napuste Irak bez poniženja nalik na ono koje se 1970-ih dogodilo u Vijetnamu.

U rječniku Bushove administracije se sve više spominje otklon od nekoć bezrezervne podrške vladi Nourija al-Malikija, kojom dominiraju irački šijiti, a koju se sve više optužuje za poticanje sektaškog nasilja i šurovanje s Iranom.

Umjesto toga u američkoj administraciji sve više raste spremnost da se u Iraku podrže sunitske frakcije, uključujući i neke koje su se oružano suprotstavljale Amerikancima od samog počeka okupacije, odnosno koje se optuživalo za povezanost s "Al Qaedom".

Bush je, doduše, u skladu s jučerašnjim tvrdnjama da je "Al Qaeda" intenzivirala aktivnosti u Iraku, i dalje ustvrdio kako je jedan od američkih ciljeva poraziti tu organizaciju, i to upravo u Mezopotamiji. Tvrdnje demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Edwardsa kako rat u Iraku ne predstavlja rat protiv terorizma je proglasio "naivnim".

Bushova tiskovna konferencija, na kojoj se govorilo i o iranskoj nuklearnoj krizi i imigracijskoj reformi, održana je nedugo prije sjednice obaju domova Kongresa na kojoj će se donijeti kontroverzni zakon o financiranju vojske. Njime se odobrava 120 milijardi dolara za vojne operacije, ali ovaj put bez odredbi o američkom povlačenju iz Iraka, na kojima su inzistirali demokrati, a zbog kojih je predsjednik Bush na prethodnu verziju zakona stavio veto.

D.A.

Foto: AFP