"JOŠ ne znam kakva je američka odluka o Naftnoj industriji Srbije (NIS), ali pozivam ih da donesu pozitivnu odluku i da nam odobre licencu", rekao je večeras u Mionici predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji dodaje da je jučer "molio, a večeras zahtijeva" da se Srbiji odobri licenca, jer nikome nije učinila ništa nažao.

"Rekao sam jučer - molim Amerikance da nam to učine, a onda se pitam zašto sam molio. Pa kažem sebi: molio sam za svoj narod, a ne za sebe", rekao je Vučić na predizbornom skupu Srpske napredne stranke uoči lokalnih izbora 30. studenoga.

"Danas je 48. dan otkako ni kap nafte nije ušla preko naftovoda iz Hrvatske. Hrvati su, kao naši prijatelji, prvog dana isključili dotok nafte, a prošlo je 48 dana. Postoji li ijedna benzinska postaja na kojoj nije bilo goriva? Nema, jer je netko domaćinski brinuo o svemu", rekao je Vučić.

Vučić je ponovio da Srbija nikome ništa neće oduzimati preko noći, već daje rok od 50 dana da se pronađe rješenje za vlasništvo u NIS-u.

"Pokazali smo u ovoj krizi što znači imati obraz. U teškoj situaciji nismo rušili vlastitu politiku, nismo paničarili niti narušavali prijateljstva – ni s onima koji su nam uveli sankcije, niti prema onima od kojih smo mogli oduzeti imovinu", rekao je Vučić.

Srbija u problemima

Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi se pod pritiskom zbog međunarodnih sankcija uvedenih ruskoj državnoj kompaniji Gazprom Neft, koja drži većinski udio u NIS-u. 

Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, SAD i EU uveli su niz mjera koje pogađaju ruski energetski sektor, a sve treće zemlje koje posluju s ruskim državnim kompanijama moraju ishoditi posebne licence kako bi nastavile uvoz i preradu energenata. 

Bez američke licence, Srbija bi se mogla suočiti s ograničenjima u nabavi sirove nafte, što bi izravno pogodilo funkcioniranje NIS-a i domaće tržište goriva.

Dodatnu komplikaciju stvara i odluka Hrvatske, koja je početkom listopada obustavila dotok nafte kroz JANAF-ov naftovod, navodeći usklađivanje s europskim sankcijama protiv ruskih energetskih subjekata. 

Time je Srbija ostala bez svojeg ključnog opskrbnog pravca, zbog čega se oslanja na alternativne i skuplje rute te politički pritisak prema Washingtonu kako bi ishodila izuzeće.