Foto: Hina

U POVODU priopćenja za javnost Hrvatskoga novinarskog društva, Ogranka Hrvatskoga novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji i Sindikata novinara i medijskih djelatnika na Hrvatskoj televiziji u kojemu se navodi da je "stanje na HRT-u zabrinjavajuće", da je u "nepuna dva mjeseca bilo 70 smjena" te kako su se dogodili programski propusti i izostanak profesionalnih kriterija", vodstvo HRT-a odlučilo je odgovoriti na prigovore. Ističu da su sve promjene koje su u posljednja dva mjeseca pokrenute poduzete s dvama osnovnim ciljevima - podizanje profesionalnih standarda te financijska stabilizacija javnoga medijskog servisa.

Priopćenje HRT-a prenosimo u cijelosti.

"Priopćenje sadržava i brojne neistine jer nema govora ni o kakvim „egzekucijama” na Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, dosad su razriješeni jedino bivši glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije i ravnatelj Programa Hrvatske radiotelevizije zbog neispunjavanja zakonskih obveza. Većina ostalih rukovoditelja i urednika razriješena je na vlastiti zahtjev.

Brojne neistinite tvrdnje navode se i kad je riječ o programskome sadržaju Hrvatske radiotelevizije. Tako je, primjerice, netočno da se nedavno nije popratio događaj "Za satiru spremni" jer skup jest popraćen u Vijestima i u trećemu Dnevniku, nije točno da nije popraćena akcija kulturnjaka Crno sunce jer je događaj popraćen u Vijestima, središnjemu Dnevniku i trećemu Dnevniku, a ne stoji ni podatak da ništa nije objavljeno o kritikama povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe jer je vijest o tome objavljena u podnevnome Dnevniku. Netočno je i da nije bilo prijenosa 25. obljetnice događaja u Borovu naselju. Izravni je prijenos bio na Četvrtome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 4), a događaj je popraćen u svim dnevnim informativnim emisijama Hrvatske radiotelevizije.

Podsjećamo i na to da se Hrvatsko novinarsko društvo tijekom mandata bivših uprava nije oglašavalo kad je, primjerice, nakon sedam godina emitiranja ukinuta emisija Drugo mišljenje ili kad je nakon 17 godina ukinuta emisija Među nama, a Znanstveni program HTV-a u to je vrijeme bio jedan od najhvaljenijih programa Hrvatske radiotelevizije. Nije bilo reakcija ni kad su ukinute emisije Globalno sijelo, Markov trg, Pola ure kulture, politički magazin Spetar i brojne druge.

Podsjećamo i na ukidanje Školskoga i Obrazovnog programa Hrvatske televizije te, primjerice, Religijskoga programa Hrvatske televizije, čime je bio prekršen Sporazum Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske biskupske konferencije.

Nije bilo reakcija ni na neke propuste u Informativnome programu. Primjerice, kad je 8. rujna prošle godine iz središnjega Dnevnika izbačeno uredno i tehnički ispravno te na vrijeme poslano izvješće o posjetu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Poljskoj.

Što se tiče nedavnih navoda u povodu predstavljanja Vesne Pusić, kandidatkinje za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda, te tvrdnji HND-a kako za taj događaj ni na jednom od četiriju televizijskih HRT-ovih programanije bilo mjesta, ističemo da je riječ o neistini koju je bilo lako provjeriti u arhivi koja je putem interneta dostupna svima, no to je, slučajno ili namjerno, propušteno učiniti. Također, Vesni Pusić ponuđeno je gostovanje u središnjemu Dnevniku i trećemu Dnevniku Hrvatske radiotelevizije, no pozive na gostovanje nije prihvatila.

Ovime ističemo i kako tvrdnja Hrvatskoga novinarskog društva da je stanje na Hrvatskoj radioteleviziji zabrinjavajuće jest djelomično točna, no to je posljedica zatečenoga stanja. Naime, suprotno medijskim objavama koje je slala bivša uprava o tome da se pozitivno posluje, Hrvatska radiotelevizija trenutačno je opterećena s gotovo pola milijarde kuna različitih dugovanja, zbog čega je suočena s problemom likvidnosti i potrebnom štednje na svim razinama.

Žestoko po bivšoj Upravi

S tim u vezi jedna od mjera koju vodstvo Hrvatske radiotelevizije provodi jest smanjenje vanjske suradnje i poticanje svih unutrašnjih kapaciteta jer se vanjska suradnja na Hrvatskoj radioteleviziji tijekom posljednje dvije godine gotovo udvostručila, dio vanjskih suradnika primao je honorare veće od plaća ministara, a dio zaposlenika Hrvatske radiotelevizije istodobno nije bio u mogućnosti ispuniti svoju radnu normu ili je zbog angažmana vanjskih suradnika njihov rad sveden na nadzor nad radnim procesima.

Osim toga, javnosti je već poznato kako je u vrijeme mandata bivše uprave za otkup djela vanjske produkcije potrošeno 58,4 milijuna kuna, što je čak 117 posto više od zakonom propisanoga minimuma od 15 posto HRT-ova programskoga proračuna. Tako veliko povećanje otkupa vanjske produkcije prouzročilo je veliko financijsko opterećenje, ali i dovelo do neiskorištavanja unutrašnjih HRT-ovih kapaciteta.

Smatramo da je riječ o riskantnome upravljanju financijama javnoga medijskog servisa te žalimo što se Hrvatsko novinarsko društvo nije upitalo kako se dosad stvarno upravljalo Hrvatskom radiotelevizijom, kako se trošio novac i zašto Hrvatska radiotelevizija mora uzeti kredit radi održanja likvidnosti ako je prije samo dva mjeseca objavila da posluje s dobiti", priopćio je HRT.